Izbjegli - test za evropsku solidarnost

Za sada međutim još nije pokrent evropski zaštitni mehanizam, nastao za vrijeme rata na Kosovu, koji podrazumjeva prihvatanje i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica u zemljama EU.

Zemlje članice EU i dalje pokušavaju da nađu zajedničke pozicije po pitanju velikog broja izbjeglica koje zbog nemira u Sjevernoj Africi stižu u Italiju, ali i na Maltu. Od početka godine, u Italiju, prvenstveno na ostrvo Lampeduzu, stiglo je oko 26.000 ilegalnih migranata, uglavnom Tunižana. I dok italijanske vlasti, zbog - kako kažu - ne postojanja adekvatne evropske pomoći i solidarnosti u rješavanju problema izbjeglica, najavljuju izdavanje privremenih boravišnih dozvola koje će migrantima omogućiti relokaciju širom Evrope, Francuska i Nemačka, za koje se vjeruje da će biti ciljno odredište većine izbjeglih iz Sjeverne Afrike, žestoko se protive ovakvom rješenju. Njemački ministar unutrašnjih poslova, Hans Peter Fridrih je izjavio:

„Ne možemo da prihvatimo da kroz Italiju u Evropu pristize veliki broj ekonomskih migranata i zato očekujemo od Italije da poštuje pravne norme i ispuni svoje obaveze, kao i da razgovara sa vlastima u Tunisu.“

Kako su italijanske vlasti u nedjelju izdale prve, od gotovo 20.000 najavljenih, privremenih dozvola izbjeglima, Njemačka najavljuje pooštravanje mjera sigurnosti duž svojih granica, dok je Francuska već uvela pojačanu kontrolu dokumenta na granici sa Italijom. Istovremeno, iz Evropske komisije poručuju da Italija može da izadaje ovakve privremene dozvole, ali da, ukoliko bi bi se one odnosile i na šengensku zonu, moraju da se ispune i odgovarajuće evropske legislative.

Solidarnost na dobrovoljnoj osnovi

I dok italijanski ministar unutrašnjih poslova, Roberto Maroni, postavlja pitanje da li u Evropi postoji jedinstvo i solidarnost, ili je Evropa „samo geografski pojam“, zvanični Brisel apeluje na solidarnost, kako prema Malti i Italiji, tako i prema ljudima izbjeglim zbog nemira u Sjevernoj Africi. Komesarka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom, poslije sastanka Savjeta ministara u Luksemburgu je izjavila:

„Mi ohrabrujemo i pozivamo zemlje članice da pokažu solidarnost i preuzmu neke od ovih ljudi. Neke članice su se već dobrovoljno javile da to i urade. Među njima su Belgija, Švedska, Norveška, Portugal, Španija i druge. Istovremeno razmatramo i dodatne fondove koji će biti stavljeni na raspolaganje.“

Njemačka se tako već prijavila da preuzme 100 azilanata sa Malte, a Slovačka 10. Komesaraka Malmstrom je posebno podvukla tešku situaciju na Malti, ali i u samom Tunisu, koji svakodnevno prima veliki broj izbjeglih iz Libije

Paralela sa kosovskim slučajem?

Evropski parlament je prošle nedjelje zatražio od zemalja EU da aktiviraju evropski privremeni zaštitni mehanizam, koji poziva članice da na najviše tri godine obezbjede krov nad glavom, posao i obrazovanje za izbjegle. Komesaraka Malmstrom smatra da je, iako postoji pritisak na Italiju i Maltu, prerano govoriti o pokretanju ovog mehanizma:

„Trenutno većina zemalja članica, a i Komisija se slaže sa takvim mišljenjem, smatra da se ova direktiva može iskoristiti, ali da je još prerano za tako nešto. Direktiva je „rođena“ poslije kosovskog egzodusa i podrazumijeva masivan priliv ljudi koji se ne mogu vratiti u zemlju svog porijekla. Mislim da u ovom trenutku još nemamo takvu situaciju.“

U Luksembrugu je poručeno da trenutna situacija za talasom migranata iz Sjeverne Afrike nije test za šengenski režim, već test za evropsku solidarnost.

Autor: Marina Maksimović / Brisel

Odg. ured.: S. Tanović