Izbjeglice s Kosova moraju kući

Dok u njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova vlada stav da je etnički sukob na Kosovu znatno smanjen i da bezbjednost povratnika nije ugrožena, iz Stranke njemačke Ljevice i od političkih stručnjaka, na račun Vlade stižu žestoke kritike.

Vlade njemačkih saveznih zemalja već godinama pokušavaju da izbjeglice sa Kosova animiraju na povratak u svoju domovinu. Dobrovoljcima isplaćuju 750 evra i snose njihove putne troškove. U protekloj godini se na Kosovo dobrovoljno vratilo 900 izbjeglica. Od jeseni, međutim, na snagu stupa Sporazum kojim će izbjeglice sa Kosova biti primorane na povratak u svoju zemlju. Glasnogovornik Saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova, Štefan Pariz (Stefan Paris), objašnjava:

“Biće vraćena samo ona lica koja nisu stekla pravo na stalni boravak u Njemačkoj. Sporazumom nije regulisan povratak za svaku etničku grupu pojedinačno. Pri nacrtu Sporazuma uvažili smo konvenciju o ljudskim pravima i ostale humanitarne aspekte.”

Romi na Kosovu bez perspektive

Iz Stranke Ljevice kritike na račun Vlade stižu upravo zbog ovog, humanitarnog aspekta. Od 14.000 izbjeglica sa Kosova, 10 hiljada čine Romi, koji pri povratku na Kosovo nemaju apsolutno nikakvu perspektivu, tvrdi inicijatorka za pitanja problema Kosovskih povratnika, Ula Jelpke (Ulla Jelpke).

“Vidjela sam u kakvim getima žive Romi. Ne sumnjam da vlasti Kosova pokušavaju da poboljšaju stanje izbjeglica, ali stanovnici Kosova još dugo neće biti spremni da prestanu sa rasističkim progonom Roma.”

U Društvu za ugrožene narode smatraju da je ovakav potez njemačke vlade potpuno neodgovoran. Predsjedavajući Društvom, Tilman Zilh (Tillman Zülch) komentariše:

“85 odsto Roma sa Kosova moralo je da napusti zemlju. Bili su progonjeni, ubijani, ljudi su nestajali, žene su silovane. Ovakva situacija se do danas nije mnogo promijenila. Romi nisu dobro došli na Kosovo.”

Službeno Kosovo nema plan za smještaj povratnika

Ambasador Kosova u Berlinu, Vilson Mirdita, poručuje da vlada njegove zemlje za sada nema konkretan plan, gdje i kako da smjesti toliki broj povratnika. Problem trenutno jedino ublažava obećanje njemačke vlade da će izbjeglice biti postepeno vraćane, u etapama.

“Mi moramo gledati kako da povratnicima pružimo dobre uslove života. To je, doduše, u ovom momentu relativno teško zbog privredne krize i drugih okolnosti.”

Manje od jedan odsto izbjeglica dobija azil

Ovakva odluka njemačkih vlasti nije ništa novo, niti neuobičajeno, tvrdi Dušan Reljić, naučni istraživač Instituta za međunarodnu politiku i bezbjednost. Njemačka već 20 godina nastoji da spriječi ilegalnu migraciju tako što lica kojima nije odobrila zahtjev za stalni boravak vraća u zemlje porijekla.

“Stepen dodjele azila za ljude sa prostora bivše Jugoslavije je oduvijek bio nizak i manji od 1 odsto od ukupnog broja zahtjeva. Mislim da će nevladine organizacije, ali i političke partije imati primjedbe na ovu odluku Ministarstva unutrašnjih poslova i da će se o tome još raspravljati.”

Humanitarne organizacije poput UNHCR-a kritikuju namjere vlade Njemačke o prisilnoj deportaciji izbjeglica na Kosovo i savjetuju povratak koji će biti zasnovan na dobrovoljnoj osnovi.

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednik: Azer Slanjankić