Izbor novog reisa u BiH – Kavazović ili Zukorlić?
12. oktobar 2019
Pitanje vjerske organizacije muslimana u Bosni i Hercegovini nije se postavljalo do okupacije BiH od strane Austro-Ugarske 1878. Kada su kontakti BiH sa Carigradom prekinuti, Austro-Ugarske vlasti su sugerirale muslimanima da izaberu svog vjerskog poglavara. „To se događalo u okviru nastojanja Habsburške monarhije da pridobije muslimane u BiH, pa je odlučeno da se to pokuša i sa uspostavom nezavisne vjerske hijerarhije koja bi bila odvojena od Carigrada. Godinama se pokušavalo naći adekvatno rješenje da bi 1882. za prvog bosanskohercegovačkog reisa (reisu-l-ulemu) bio predložen Hilmi ef. Omerović, koji je prethodno imenovan za bosanskog muftiju", kaže historičar Husnija Kamberović.
Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH je vjerski poglavar muslimana u ovoj državi i dijaspori. Uticaj reisa kao „najvišeg vjerskog autoriteta" muslimana na društvena zbivanja oduvijek je bio značajan, pa se svaki izbor novog reisu-l-uleme u BiH prati s velikom pažnjom. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, akademik Esad Duraković za Deutsche Welle kaže da reisu-l-ulema kao institucija predstavlja „povijesnu vertikalu u očuvanju identiteta Bošnjaka na ovim prostorima".
Esad Duraković: „Reis se ne smije vezivati za političke partije"
„Poznato je da se taj etnički identitet reducirao na vjerski jer su dugo imenovani samo kao Muslimani, s velikim M. Važno je napomenuti, s druge strane, da je institucija Rijaseta (izvršni organ IZ BiH), također povijesno uspijevala sačuvati i evropski identitet bosanskih muslimana koji su najzad osvojili pravo da se imenuju kao Bošnjaci. To uspješno njegovanje muslimanskog vjerskog i istovremeno evropskog kulturalnog identiteta smatram velikom zaslugom institucije Rijaseta, jer bosanski muslimani mogu biti uzor kosmopolitizma", smatra Duraković.
Profesor Duraković ističe kako je važno da se Rijaset distancira od politike, ali nije siguran da se uspješno odolijeva tom „opasnom izazovu". „Reis treba da kontinuira one vrijednosti koje sam istakao u povijesti Rijaseta, a ne smije se vezivati za bilo kakve političke partije. Reis je vrhovni moralni autoritet, a politika to nije; politika će uvijek nastojati upotrijebiti taj autoritet i time će ga devastirati. Figurativno rečeno; Rijaset je stabilna moralna vertikala, a politika je vrludava i nepouzdana horizontala koja želi upotrijebiti svaki autoritet radi ostvarenja svoje moći. Reisu-l-ulema mora uvijek imati na umu da je on poglavar svih vjernika, a ne posebno onih koji pripadaju nekoj političkoj opciji. Samo tako može sačuvati autoritet bez koga je on NIŠTA", naglašava Duraković.
Poruke katolika: „Štititi muslimane od uticaja ekstremista"
Uloga poglavara jedne vjerske zajednice u multikonfesionalnoj državi kakva je BiH specifična je po mnogo čemu. Zato je važno, kako to za Deutsche Welle pojašnjava mons. dr. Mato Zovkić, da vjerski poglavari u BiH „dijele okolnosti življena s drugačijima".
„Za razliku od komunističkog režima, kada su predstavnici Partije iza leđa zakonitih poglavara favorizirali Udruženja vjerskih službenika za promicanje državnih interesa, u sekularnoj i demokratskoj BiH vjeroučitelji, imami, muftije, episkopi, biskupi i svećenici mogu izravno kontaktirati i kod vlastitih vjernika buditi povjerenje prema drugačijima. Zato je važno da IZ slobodno izabere reisa koji odgovara njihovim potrebama danas i ovdje, ali i mi 'drugi' očekujemo dijalogalnog, otvorenog reisa. To je reis koji će vlastite vjernike, umjerene sunite, odgajati u njihovoj vjeri, štiteći ih od utjecaja muslimanskih ekstremista, ali i nastaviti inicijative dijaloga i suradnje... Trebamo vjerske poglavare i predvodnike vjerskih susreta koji u pluralnom društvu svjedoče duhovne vrijednosti", kaže Zovkić.
Jakob Finci: „Reis je vjerska ali i politička ličnost"
Poruke o uvažavanju različitosti i razumijevanju „drugih" iznosio je i mitropolit dabrobosanski Hrizostom, koji zbog ranije preuzetih obaveza nije bio u prilici za Deutsche Welle govoriti o izboru novog reisu-l-uleme u BiH.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci podsjeća da BiH više od 120 godina ima svog islamskog vjerskog poglavara „još od austrijskog doba kada je Franjo Josip instalirao tu funkciju". „To je već tradicionalno važna vjerska, ali i politička ličnost zato što je teško u ovom dijelu Balkana odvojiti vjeroispovjest od nacionalnosti i politike, pogotovo ako uzmemo u obzir težak rat koji je iza nas. Zato je važno da imamo pravog čovjeka na čelu vjerske zajednice. Mislim da je upravo dosadašnji reis Husein ef. Kavazović svojim radom dokazao da nam upravo takav reis treba i iskreno se nadam da će biti reizabran prilikom ovog izbora. Naravno, mislim da je i gospodin Muamer Zukorlić pogodna ličnost, ali ne za BiH i ne za ovaj trenutak", kaže Finci za Deutsche Welle.
Evropski identitet u programima kandidata
U Rijasetu IZ BiH ne žele govoriti o kandidatima za novog reisu-l-ulemu. „Ne želimo ničim doprinijeti favoriziranju bilo kojeg od kandidata", rečeno je za Deutsche Welle iz ove insitucije.
Na internet portalu IZ BiH predstavljeni su programi kandidata. U programu Huseina Kavazovića se naglašava da se djelovanje IZ BiH temelji na Kur'anu, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena. Naznačava se da će IZ „nastaviti razvijati svoj evropski identitet, kao autohtona evropska zajednica muslimana, preuzimajući dio odgovornosti u predstavljanju islama u Evropi i težiti za uspostavljanjem saradnje s vjerskim institucijama drugih autohtonih i useljeničkih muslimanskih zajednica u Evropi".
Također se navodi da će IZ BiH nastaviti sarađivati s pripadnicima drugih religijskih zajednica, i da će raditi u skladu sa važećim zakonima država u kojima djeluje.
Kandidati o (para)džematima
U programu ef. Kavazovića precizira se i djelovanje džemata kao osnovne organizacijske jedinice IZ. Pod vođstvom reisa Kavazovića, IZ je ranije pokrenula rješavanje pitanja „paradžemata", odnosno vaninstitucionalnih organizacija u kojima su se okupljali i vjerski ekstremisti. Neki državljani BiH koji su se borili u redovima „Islamske države" u Siriji zbog toga su reisu Kavazoviću prijetili i smrću.
Bivši sandžački muftija, srbijanski političar Muamer Zukorlić u svom programu ističe da su sloboda i autonomnost „temeljne vrijednosti" IZ. On se zalaže i za „punu diferencijaciju IZ od utjecaja svih političkih organizacija, a posebno vladajućih stranaka". Također, osuđuje djelovanje „paradžemata", a kao prioritete ističe i „očuvanje evropskog, balkanskog i muslimanskog identiteta" te borbu protiv „narastajuće islamofobije".