Izbori koji nikoga ne zanimaju

Općeprihvaćeno mišljenje je da građani Hrvatske u velikoj mjeri neće iskoristiti svoje pravo glasa, bilo zbog političke nepismenosti, bilo zbog društvene apatije prouzročene godinama krize. Naime, čak je 10 posto biračkog tijela Hrvatske evidentirano na burzi rada.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kaže da će različiti čimbenici utjecati na izlazak na birališta. Vodeći se primjerima drugih zemalja, on očekuje nižu izlaznost u usporedbi s izborima za nacionalni parlament. Podsjetimo, na zadnjim je parlamentarnim izborima u Hrvatskoj izlaznost bila nešto veća od 54 posto. "Mislim da će, kako budu jačale europske institucije i kako bude jačao njihov neposredni utjecaj na naše živote, tako i rasti broj onih koji će sudjelovati u europskim izborima“, izjavio je Josipović u razgovoru za Deutsche Welle.

Politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti očekuje nižu izlaznost na birališta, a problem vidi u općoj političkoj (ne)pismenosti građana koja bi se trebala iskazati baš u ovo izborno vrijeme. Građani nemaju dovoljno znanja o političkim procesima i nisu se spremni u te procese aktivno uključiti. "Za pretpostaviti je, a neka istraživanja daju naznaku, da je ta pismenost u pogledu Europske unije još niža“, kaže Šalaj za Deutsche Welle i dodaje kako se građani nisu ni imali prilike upoznati sa svim aspektima političkog djelovanja EU.

U sjeni velikih briselskih plaća

Organizacije civilnoga društva su višestruko izrazile nezadovoljstvo medijskim praćenjem kampanje. Kažu, bilo je loše i nije ništa prenijelo biračima o programima kandidata. "Kampanja izgleda otužno“, izjavila je predsjednica Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka, uz napomenu kako će stranke temeljem osvojenih mandata dobiti veliki novac, dok za kampanju nisu potrošile puno.

Šalaj uz to primjećuje i nesklad između tvrdnji političara da su europski izbori važni i toga koliko su se baš oni potrudili educirati građane. "To je rezultat toga što su građani okupirani svojim svakodnevnim problemima. S druge strane im nije objašnjeno zašto bi trebali izaći na izbore, a s treće strane osjeća se opće nezadovoljstvo politikom i političarima." Na europske izbore se, misli naš sugovornik, gleda kroz prizmu izdašnih briselskih plaća koje će na izborima osvojiti sretna dvanaestorica. "Aha, mi njima trebamo dati svoj glas da dobiju 8 tisuća eura. A što mi imamo od toga? Ništa!" - upravo tako, objašnjava Šalaj, razmišlja prosječni hrvatski građanin s pravom glasa opterećen neimaštinom i strahom da će budućnost biti još gora od sadašnjosti.

Kratka kampanja i skupi izbori?

Sve je to moglo biti drugačije da je predizborna kampanja bila duža, misli politolog. Nisu se, ukazuje, snašle ni političke stranke i ne znaju što u kampanji treba isticati. "Sve je to i za stranke edukativni proces. Ali smeta me što smo svi deklarativno za EU, ali kada dođe do konkretnih stvari, onda to pokušavamo zbrzati kao formalnost koju treba odraditi kako bismo se bavili važnijim stvarima. Nema za nas važnije stvari. To postaje sastavni dio našeg političkog sustava i mi o tome moramo razmišljati“, zaključuje.

Na kritike da je prerano raspisao izbore i ostavio premalo vremena za edukaciju predsjednik Josipović odgovara da su oni koji su htjeli mogli sve naučiti. No ne prigovara mu se samo to. Oporba misli da je europske zbog štednje trebalo održati s lokalnim izborima u svibnju. Kritiku je, nediplomatskim rječnikom, uputila i njemačka europarlamentarka Doris Pack nazivajući odluku o razdvajanju izbora „skupom i ludom.“

"Nisu to posla gospođe Pack. Ona tako misli, ali to je naša odluka“, odgovara predsjednik Josipović. Odluku je, kaže, donio vodeći se zakonom i europskom idejom, a ne kalkulacijom pojedinih stranaka. To su prvi europski izbori i vrlo je važno da oni budu odvojeni, jer je politička praksa takva da su lokalni izbori za većinu stranaka važniji od europskih. "Da smo imali zajedničku kampanju, ova skromna kampanja za europske izbore ne bi došla do izražaja“, kaže predsjednik i dodaje je cijena plaćena nešto manjom izlaznošću i troškovima izbora vrijedna onoga što Hrvatska dobiva: "Rekao bih, možda vrlo pretenciozno, da je ta odluka o razdvajanju vrlo europejska odluka".

Autor: Siniša Bogdanić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić