Izbori u Turskoj bude strah u Njemačkoj

Neposredno prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i njegova stranka AKP ponovo igraju na kartu Turaka koji žive u Njemačkoj - bez obzira što su preizborni mitinzi na njemačkom tlu već duže od jedne godine zabranjeni. "Takva zabrana samo provocira naše pristalice", rekao je ministar vanjskih poslova AKP Mevlüt Cavusoglu. "Velika većina Turaka u inostranstvu nas podržava."

Činjenica jeste da je veoma moguće da će većina od nešto više od 1,4 miliona Turaka koji žive u Njemačkoj glasati za Erdoğana i njegovu AKP - posebno ako se baci pogled na protekle izbore. Jer, na referendumu o ustavu prošle godine gotovo dvije trećine svih njemačkih Turaka podržalo je Erdoğana u namjeri da uvede predsjednički sistem.

Od ovog četvrtka (7.6.) glasačima u 13 njemačkih gradova dozvoljeno je da glasaju iz dijaspore za predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj.

Prijevremeni izbori 24. juna imaju za cilj da dovrše reformu koja je i u Njemačkoj veoma kontroverzna i sporna. Prvobitno su izbori bili predviđeni za 2019. godinu. Erdoğan ih je zakazao ranije kako bi izbjegao prijeteću monetarnu krizu. Drugo, on je želio da spriječi jačanje nove nacionalističke stranke "İyi Parti" , koja bi mu mogla biti previše jaka konkurencija. U najboljem slučaju - sa stanovišta Erdoğana - on bi nakon pobjede bio i šef države i šef vlade, sa značajnim uticajem na pravosuđe.

"Atmosfera zastrašivanja"

Međutim, prema istraživanjima javnog mnijenja, Erdoğanova pobjeda neće proći baš lako. Opozicija nastupa sa pet protivničkih kandidata i to za njega može biti opasno.

Član njemačkog parlamenta Roderich Kiesewetter (CDU)  također smatra da nova izborna pobjeda Erdoğana nije sigurna. "Mnogi birači sve više kritikuju negativne efekte Erdoğanove rekonstrukcije države na tursku privredu i građanska prava", kaže ovaj njemački stručnjak za vanjsku politiku za DW.

Još uvijek se ne zna kakav će biti uticaj sumnji i kritika Erdoğanovih politika na rezultate izbora. Gökay Akbulut, zastupnica partije Lijevih u Bundestagu, smatra da će se na Turke, koji žive u Njemačkoj, vršiti veliki pritisak. "U Njemačkoj se posljednjih godina među turskim građanima proširio osjećaj straha", rekla je ova portparolka Odbora za integraciju i migracije i dodala: "Mnogi se ne usuđuju da otvoreno iznesu svoj politički stav, jer misle da bi time mogli nauditi članovima svojih porodica u Turskoj".

Pored toga, turska vlada je uspostavila mrežu špijuna u Njemačkoj koja neometano prikuplja informacije o opoziciji. "Bilo bi naivno vjerovati da ova praksa ne utiče na ponašanje birača u Njemačkoj", objašnjava Akbulut.

S druge strane, CDU političar Roderich Kiesewetter po tom pitanju ima drugačije mišljenje: "Očekujem miran proces i čvrsto sam uvjerujen da će svaki birač, slobodno i samostalno odlučivati o tome za koga će glasati".

"Ne očekujem da će izbori biti slobodni"

Političarka Lijevih Akbulut ipak ne isključuje da će na izborima biti manipulacija. Njene sumnje dijeli i Gyde Jensen, zastupnica Liberalne partije FDP u Bundestagu koja će biti na licu mjesta kao posmatrač OSCE-a. Ona ne vjeruje da će sve proteći "slobodno i nezavisno". Kao predsjedavajuća Odbora za ljudska prava u njemačkom Bundestagu posebno je zabrinuta što bi se u pritvoru moglo naći na "desetine hiljada ljudi" koji su kritičari režima, izjavila je ona u razgovoru za DW.

Cem Özdemir iz Zelenih se pridružio kritikama političarki. "Svako ko želi demokratsku Tursku okrenutu Evropi nada se demokratskim izborima". Özdemirova kritika je da kandidat Demokratske stranke naroda (HDP), Selahattin Demirtas, mora da vodi kampanju iz zatvora. Od 2016. godine je iza rešetaka zbog optužbi za terorizam.

Sve u svemu, nema ni govora o slobodnim izborima 24. juna u Turskoj, baziranim na zapadnim standardima, ubijeđen je Cem Özdemir.