1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izdavanje azila u Grčkoj: Šta radi EU?

18. septembar 2020

Problemi u grčkim kampovima nisu ništa novo. Požar na Moriji baca novo svjetlo na dosadašnji neuspjeh i europski organiziranih "hot spots". Bern Riegert je napravio bilancu.

https://p.dw.com/p/3iVNC
Griechenland Lesbos | Flüchtlinge | Hilferuf
Foto: picture-alliance/dpa/P. Giannakouris

Kako se može riješiti kriza nakon požara u izbjegličkom kampu Morija? Atena i Brisel traže odgovore na ovo pitanje. U ovom trenutku oni izgledaju ovako:

Grčka želi što je moguće prije zatvoreniji kamp

Grčki ministar za civilno pravo, Michalis Chrysochoidis, je u ponedjeljak rekao da ni jedan podnositelj zahtjeva za azil ili izbjeglica ne smiju napustiti otok Lezbos. Oni se najprije moraju registrirati u novom kampu Kara Tepe i testirati na koronu. Onda će se odlučiti o njihovom traženju azila i potrebi za zaštitom, kao i o deportaciji ili mogućnosti daljeg putovanja na grčko kopno. Grčka država, kako dalje navodi ministar, ne smije dozvoliti da bude ucijenjena. Polazi se od toga, kako je dalje rekao, da su požar u Moriji podmetnuli azilanti sami kako bi prislili na to da moraju dalje otputovati. Istraga o uzrocima požara je međutim još u toku. Grčka vlada očito strahuje da bi i drugi kampovi u Grčkoj mogli izgorjeti ako bude prihvaćena evakuacija sa Lezbosa. 

Njemačka želi primiti neke izbjeglice

Njemačka je, prema medijskim izvještajima, spremna primiti do 150 maloljetne djece bez pratnje, kao i 1500 podnositelja zahtjeva za azil sa Lezbosa i drugih grčkih otoka. To bi se međutim, prema navodima grčke vlade, moglo dogoditi tek nakon što bude završena nova registracija i postupak provjere. Zvanično grčka vlada nije zatražila pomoć Berlina. Ukupno 400 maloljetnika koji su predviđeni za raspodjelu se već nalazi na grčkom kopnu. 

Izbjeglice čekaju na dodjelu hrane nakon što je izgorio kamp Morija
Izbjeglice čekaju na dodjelu hrane nakon što je izgorio kamp MorijaFoto: picture-alliance/NurPhoto/G. Siamidis

Koliko će biti veliki kamp Kara Tepe?

Navodi o gradnji novog kampa na Lezbosu se teško mogu razumjeti. Grčki ministar migracija Notis Mitarachi je govorio o tome da će za sedmicu svi podnositelji zahtjeva za azil bez krova nad glavom na otoku, dakle njih 12 000, biti smješteni u novi šatorski grad. Prethodno je međutim bilo navedeno da su kapaciteti novog kampa 5000. Do ponedjeljka navečer treba biti obezbijeđeno 800 mjesta. Migranti su za različite medije rekli da je  opskrba u novom kampu Kara Tepe lošija. Dok u njega ne bude smješteno svih 12 000 podnositelja zahtjeva za azil, koji trebaju biti registrirani i testirani na koronu, mogle bi proći sedmice ili mjeseci.

Godinama teške greške

Nedostatak organizacije postupaka na Lezbosu je već do sada bio veliki problem koji je, prema navodima UNHCR-a, doveo do uvjeta „nedostojnih čovjeka". U zapaljenom kampu Morija, koji je imao kapacitet 3000 ljudi, bilo je smješteo 12 000. Postupak izdavanja azila u Moriji je prema najavama EU i Grčke u aprilu 2016. godine trebao trajati samo „nekoliko sedmica", uključujući i period žalbe na sudu. Nakon toga su sirijske izbjeglice trebale biti transportirane u Tursku, kako to previđa Sporazum o izbjeglicama između EU i Turske. Sirijske izbjeglice koje su stigle nakon Sporazuma na grčke otoke su, prema navodima Europske komisije u godinama od 2016. do 2019. vraćene u Tursku. Izbjeglice koje nemaju osnovu za izdavanjem azila trebaju biti vraćene u svoje zemlje. No sve to nije funkcioniralo zbog čega se na grčkim otocima skupilo do 40 000 podnositelja zahtjeva za azil.  

Centar za registraciju na Lezbosu
Centar za registraciju na LezbosuFoto: picture-alliance/ANE

EU raspravlja, ali ne odlučuje

Postupak izdavanja azila u Grčkoj traje često mjesecima, ako ne i godinama. Postupci na Lezbosu i drugim grčkim otocima se rastežu iako su na licu mjesta Europska agencija za zaštitu granica „Frontex" i Europske službe za izdavanje azila „EASO" sa svojim savjetnicima i službenicima. Europski službenici, koji su tu stigli iz preostalih zemalja članica, nemaju međutim u kampovima, koji su označeni kao „hot spots" pravo na odlučivanje. Zadatke poput dodjele azila ili deportacije smiju voditi samo grčki službenici.

Šta je novo u prijedlogu Angele Merkel?

Koncept „hot spots" je propao, kaže njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. Kako njemačka kancelarka Angela Merkel zamišlja kampove kojima bi sada zajednički na Lezbosu trebale upravljati EU i Grčka nije jasno. Merkel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen su u ponedjeljak izjavile da su na umu imale kampove koje će voditi Frontex i EASO. Diplomati EU u Briselu upućuju na to da je to upravo bilo ono što u Moriji nije funkcioniralo.

Europska komisija sada želi već naredne srijede na Samitu šefova država i vlada predstaviti svoje najavljene prijedloge o reformi postupka izdavanja azila u Europi. Prijedlozi predviđaju dalje usmjeravanje postupka za azil. Pravilo o raspodjeli onih koji su dobili azil iz Grčke ili Italije je predviđeno samo na dobrovoljnoj bazi. Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer želi bolje zaštititi vanjske granice EU, postupak izdavanja azila voditi direktno na granicama i vršiti deportacije iz tih kampova.

Trajno zatvranja azilanata nelegalno

Europski sud pravde je presudom protiv Mađarske u maju 2020. godine odredio da zadržavanje podnositelja zahtjeva za azil u takvim tranzitnim kampovima na vanjskih granicama EU može biti samo četiri sedmice. Nakon toga smještaj u zatvorenim kampovima slovi kao nezakonito zatvaranje. Kako će ova presuda biti primijenjena na novi kamp na Lezbosu je neizvjesno. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android