Izložba slika kojih nema

U ahenskom muzeju vlada vrlo čudna atmosfera: tamni zidovi, prazni okviri i fotografije umjetničkih dijela iznad kojih stoje pločice s naznakom da je mjesto gdje se ona nalaze - nepoznato. Stoga direktor muzeja Peter van der Brink govori o "fantomskoj izložbi": "Zapravo je ona paradoksalna, jer smo postavili izložbu slika kojih zapravo više nema, što je zapravo nemoguće". Te slike su u 30-tim godinama prošlog vijeka bile u fundusu muzeja, ali su u vihoru Drugog svjetskog rata nestale.

Turisti otkrili nestale slike

Tvrdnja da se radi o slikama "kojih zapravo nema" nije potpuno tačna. Ima ih negdje, samo se za većinu ne zna gdje su, što pokazuje i spektakularna vijest koja je u Aachen stigla neposredno nakon otvaranja izložbe: dio na njoj predstavljenih slika pojavio se na Krimu! Jedan njemački bračni par otkrio je 80-ak djela u muzeju Simferopol. Oni su se na web-stranici muzeja informirali o projektu ahenskog muzeja i ušli u bazu podataka sa slikama, te poslali muzeju DVD s video-zapisom iz krimskog muzeja s nestalim slikama.

Ako je moguće - bez političara

Kontakt s krimskim muzejom je brzo uspostavljen. 14. januara će Peter van der Brink otputovati u Krim da bi osobno inspicirao sporna umjetnička djela. Njemačke goste će dočekati Laryna Kudryashova, direktorica muzeju u Simferopolu koja, kao i van der Brink, želi da, ako je moguće, sve ostane među stručnjacima, bez uključivanja politike i političara.

"Upravo zato što smo mi muzejski radnici, a ne političari, očekujem konstruktivnu suradnju. Možemo razviti nove veze, ne samo između naša dva muzeja, nego i između drugih kulturnih institucija u Simferopolu", kaže ona.

Kompenzacija za uništena kulturna dobra

Da bi se shvatila historija ovog čudnog putovanja djela iz ahenskog muzeja u Krim, treba se vratiti 70 godina unatrag. Djela iz 17. i 18. vijeka prebačena su i jedan dvorac u blizini Dresdena da bi se sačuvala od bombardovanja.

Kasnije su ih pripadnici takozvanih "brigada za trofeje" Crvene armije uzeli kao ratni plijen i odnijeli, vjerojatno preko Moskve ili tadašnjeg Lenjingrada, u Ukrajinu. Tamo su decenijama ležali zaključani da bi sada - s naznakom o njihovom porijeklu - bili izloženi u muzeju Simferopolu.

Naravno da se tamo zastupa stav kako je ratni plijen tek kompenzacija za kulturna dobra koja su uništili Nijemci, što odgovara i važećim ukrajinskim zakonima, ali šefica muzeja Laryna Kudryaschova načelno nema ništa protiv privremene posudbe i razmjene djela iz zbirke ahenskog muzeja.

Posudba ili trajno vraćanje pravom vlasniku?

Tom idejom je oduševljen i šef ahenskog muzeja van der Brink. On hvali hrabrost šefice simferopolskog muzeja koja se odlučila izvaditi slike iz podruma i pokazati u muzeju i nada se da će se tim primjerom povesti i brojne druge institucije u Rusiji, Gruziji i drugdje na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza koji ratni plijen iz njemačkih muzeja drže negdje pod ključem.

On stoga ne želi uopće otvaratati diskusiju o trajnom vraćanju slika. Za njega bi već bio glavni zgoditak na lottu kada bi smio izložiti originale slika iz zbirke njegovog muzeja koje su se donedavno smatrale nestalim - pa makar i na određeno vrijeme.