Izložba spašenih iz pepela
27. januar 2011
Max Oppenheim, potomak je bogate kelnske bankarske dinastije. No, umjesto da krene predodređenim porodičnim stazama Max se odlučio za potpuno drugačiji put: istraživački. Ali, upravo zahvaljujući njemu je i postao slavan.
Rođen je 1860. godine u Kelnu. Bio je njemački diplomata, orijentalist i arheolog. Ovaj posljednji angažman doveo ga je 1899. godine do senzacionalnog otkrića ruševina naselja Tel Halaf na sjeveroistoku Sirije nedaleko od granice sa Turskom. Riječ je o palati jednog aramenskog kralja staroj hiljadu godina, bazaltnim skulpturama od izuzetne vrijednosti, nakitu od zlata i impozantnim slikama u kamenu. Ovo je prvo otkriće aramenske kulture koje je samim tim od ogromnog arehološkog značaja.
Lavovi, orlovi i figure bogova svjedoče o moćnoj gradskoj utvrdi koja je u svojoj monumentalnosti bila jedistvena. Ispred glavnog ulaza u palatu bila je postavljena ogromna sfinga i figure životinja.
Sve uništeno u bombardiranju
Oppenheim je svoje skulpture izložio u Berlinu u muzeju koji je sam osnovao 1930. godine. Među posjetitelje, koji su tada željeli vidjeti svjetsku senzaciju, ubrajaju se između ostalih irački kralj Fejsal I, književnik Samuel Beckett, te arheolog Max Mallowan i njegova supruga Agatha Christie.
No, u savezničkom bombardiranju Berlina uništen je Oppeheimov muzej, a sa njim i bogato arheološko blago. Ono što je "preostalo" bilo je 27.000 bazaltnih komada od kojih su neki bili veličine palca. Za vrijeme DDR-a ovi su ostaci smješteni u lager, da bi njihova restauracija počela 2002. godine.
Devet godina je trajalo ponovno sastavljanje nekada ogromnih kamenih skulptura. Riječ je o do sada neviđenom restauratorskom projektu koji je restauratore, kako sami priznaju, dovodio i na ivicu nervnog sloma. Ali su na kraju ipak uspjeli. Oko 30 skulptura je ponovno dobilo staru formu.
Izložba na kojoj će ponovo biti moguće vidjeti skulpture, za čije je otkriće zaslužan Max Oppenheim, biti će otvorena u petak, 28.01.2001. u Berlinu.
Autor: Zorica Ilić
Odg. urednik: Svetozar Savić