Između folklora i politike - Njemački savez prognanih

Dvadeseto stoljeće ima različite nazive, jedno od njih je i "Stoljeće progona". Od progona Armena u Turskoj tokom Prvog svjetskog rata, do etničkog čišćenja Bošnjaka u posljednjem ratu u BiH su tokom prošlog stoljeća milioni ljudi istjerani iz svojih domova, protjerani iz krajeva u kojima su dugo živjeli.

Njemačka je zemlja stranačke demokracije - uz male iznimke na lokalnoj razini, stranke su odlučujuće pri donošenju političkih odluka. Ali uz stranke postoje i različite društvene grupe i organizacije koje lobiraju za svoje interese. To su primjerice crkve ili sindikati, a jedna od njih je i Savez prognanih.

Protjerivanja iz osvete

Kao posljedica Drugog svjetskog rata Njemačka je izgubila oko četvrtinu svog ranijeg teritorija a istovremeno je iz svih krajeva Evrope uslijedilo veliko protjerivanje Nijemaca. I iz tadašnje Jugoslavije, najviše iz Vojvodine i Slavonije, je protjerano oko 500.000 tzv. "volksdojčera". Ukupno je između 1945. i 1950. oko 12 miliona Nijemaca prognano sa njihovih ognjišta i otjerano u granice sadašnje Njemačke.

Velik broj izbjeglica je dospio u Bavarsku i općenito na jug Njemačke, naročito Sudetskih Nijemaca i Nijemaca iz Vojvodine. Tamo je 1950. izglasana Karta prognanih Nijemaca koja i danas predstavlja osnovu samorazumijevanja Saveza prognanih.

Godinama je taj savez važio za konzervativnu organizaciju koja s jedne strane govoreći o teškoj sudbini prognanih zanemaruije da je uzrok bio u Hitlerovom agresivnom ratu, a s druge strane ne želi prihvatiti stvarnost. Mada su sve njemačke vlade bez izuzetka priznavale postojeću granicu prema Poljskoj.

Vječno okrenuti prošlosti

Savez prognanih nikada nije želio prihvatiti i tzv. Benešove dekrete kojima je Nijemcima protjeranima iz Poljske oduzeta sva imovina. Zbog toga je sadašnja predsjednica Saveza prognanih, Erika Steinbach za poljske političare personan non grata. "Predsjednica Saveza prognanih simbolizira tradiciju koja se nikada nije trudila oko pomirenja", naglasio je poljski ambasador u Njemačkoj Marek Pravda u toku rasprave o osnivanju dokumentacionog Centra protiv protjerivanja u Berlinu, projekta koji je nastao na inicijativu Saveza prognanih.

A upravo je to bio njegov cilj, naglasila je kancelarka Angela Merkel: "Tu će biti moguće sjećati se strahota protjerivanja bez da se zaborave uzroci koji su do toga doveli. Nama je stalo do pomirenja , i to upravo s našim evropskim susjedima."

Mada Savez prognanih i danas ima važnu ulogu u njemačkom političkom životu, njegova zlatna vremena su prošla. On danas ima oko dva miliona članova, ali to većinom uopće nisu ljudi koji su sami prognanici. Sve češće ga se u Njemačkoj promatra kao udruženje za njegovanje folklora i tradicije. Samo u konzervativnim krugovima o njemu vode računa - tradicionalno članovi Saveza glasaju za demokršćanske političare.

Autor: Zoran Arbutina

Odg. urednik: Azer Slanjankić