Između partije i države

Podnoseći zahtjev za brisanje njegovog imena iz evidencije Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Željko Komšić je izrazio nadu da će to pomoći vrhu SDP-a BiH da „odustane od rješenja koja diskriminiraju ogroman broj Bosanaca i Hercegovaca i da se vrati principima koji garantiraju ista prava svim građanima BiH“.

Svoje neslaganje sa tzv. „radnim materijalom“ SDP-a BiH i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, u kojem su precizirani detalji ustavnih promjena za provođenje presude „Sejdić i Finci protiv BiH“, Komšić je izrazio i u petak (20.7.), napuštajući sjednicu Predsjedništva SDP-a BiH. „Nadam se da ovo neće biti rješenje za buduće ustavne promjene jer bi veliki broj ljudi koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima bili van sistema i Ustava, odnosno bili bi uskraćeni za svoja prava“, rekao je Komšić. U pisanoj izjavi za Federalnu televiziju Komšić je u ponedjeljak (23.7.) naglasio da „ne mogu postojati partija ili lični interes koji su bitniji od države“.

Osuda zeničkog Odbora SDP-a BiH

Komšićev potez osudio je Kantonalni Odbor SDP-a BiH Zeničkodobojskog kantona nazivajući ga „neprincipijelnim, nekorektnim i neodgovornim“. Odbor traži da Komšić podnese i ostavku na funkciju člana Predsjedništva BiH „jer je na tu funkciju došao zahvaljujući glasovima birača SDP-a BiH“. Kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Komšić je na općim izborima 2010. godine dobio više od 330.000 glasova, a ranije je izjavio da ga na tu poziciju „nije izabrala stranka, već narod“.

Željko Komšić nije prvi visoki zvaničnik SDP-a BiH koji je, zbog neslaganja sa liderom, napustio stranku. Prije njega to su, pored ostalih, učinili Bogić Bogićević, Nijaz Duraković, Miro Lazović i aktuelni predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH Nermin Pećanac.

„U SDP-u BiH su, barem kada je riječ o visokim zvaničnicima ove stranke, ostali ljudi koje zanima samo lični interes. Između partije i države, Komšić je, za razliku od nekih drugih, izabrao državu i učinio je dobar potez. Sada je pitanje kako će reagirati članstvo SDP-a BiH. Budu li reagirali kao u slučaju odlaska Durakovića, Komšića, Bogićevića i Lazovića, onda će se agonija SDP-a BiH nastaviti“, kaže Pećanac.

SDP BiH napustio ideju socijaldemokratije?

Na Kongresu SDP-a BiH 2002. godine, za koji bivši SDP-ovci tvrde da je režiran, delegati su aplauzom i ovacijama pozdravili povlačenje jednog od osnivača SDP-a BiH Nijaza Durakovića. „Dajem neopozivu ostavku na članstvo u SDP-u i neka vam je sa srećom! Izaberite, kako ste i režirali, Lagumdžiju i time ćete sahraniti SDP na ovim prostorima“, rekao je Duraković.

Politički analitičar Ibrahim Prohić tvrdi kako se nakon odlaska Komšića iz SDP-a BiH „više ne može sakriti činjenica da je ova stranka napustila svoju temeljnu ideološku premisu, odnosno principe socijaldemokratije“.

„Da se sve ovo dešava u politički zrelom društvu, SDP BiH bi bio žestoko kažnjen i to ne samo zbog Željka Komšića, nego zbog svega što radi, zbog načina na koji je eliminirao Stranku demokratske akcije iz vlasti, načina na koji je, ni krive ni dužne, eliminirao Hrvatsku stranku prava (HSP) i Lijanoviće zbog saradnje sa Draganom Čovićem i prodaje građanske opcije te prihvatanja koncepta etničkog predstavljanja“, ističe Prohić.

Zbog neslaganja sa liderom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom oko načina vođenja partije, Komšić je sredinom marta ove godine podnio, a potom i povukao ostavku na stranačke funkcije, najavljujući „borbu do kraja“ i kandidaturu za predsjednika SDP-a BiH. Iz Komšićevog kabineta u ponedjeljak (23.7.) je saopćeno da je ovoga puta odluka „definitivna“.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović