1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izrael i nove sile na Bliskom istoku

Kersten Knipp
11. septembar 2017

Rat u Siriji je Iranu i Hezbolahu dao enormno veliku moć. Dramatične promjene u regionu se teško mogu zaustaviti.

https://p.dw.com/p/2jbBU
Foto: Reuters/O. Sanadiki

„Sirija se vraća, to je jasno“. Asad će iz rata, koji traje skoro sedam godina, izaći kao pobjednik i to u dogledno vrijeme. Sve pretpostavke da će on biti svrgnut sa vlasti i s njim uništena cijela sirijska država su se pokazale pogrešnim. Sirija će kao država i dalje opstati, ali ne kao do sada: „Ubrzo bi moglo izaći na vidjelo da će Sirija postati protektorat Irana“.

Ovaj scenario o budućnosti Sirije za online magazin Al-Monitor iznosi neimenovani izraelski savjetnik za sigurnost. Sirija se inače u toku građanskog rata promijenila iz temelja. Na kraju će nastati jedna savim nova zemlja, tačnije „Sirija koja će biti povezana sa Irakom i Iranom koji imaju veze sa Libanom Hassana Nasrallaha, vođe Hezbolaha“. Takav razvoj bi za Izrael imao duboke posljedice: „Nova Sirija će biti mnogo opasnija od stare“.

Kolika je zabrinutost u Izraelu zbog novih odnosa snaga u susjednoj zemlji  pokazuje noć između srijede i četvrtka, kada su Izraelci napali navodnu hemijsku fabriku u mjestu Masyaf na sjeverozapadu Sirije, koja je samo 30 kilometara udaljena od granice sa Libanom.

"Sasvim drugi nivo napada"

Vježba za ozbiljne situacije: izraelski tenk na vojnoj vježbi na Golanskoj visoravni
Vježba za ozbiljne situacije: izraelski tenk na vojnoj vježbi na Golanskoj visoravniFoto: Getty Images/AFP/J. Marey

Izraelska vojska je saopštila da je u proteklih pet godina izvršila najmanje 100 napada na skladišta i konvoje oružja, koji su po svemu sudeći bili namijenjeni šiitskoj paravnojnoj grupi Hezbolah. Posljednji napad se razlikuje od predhodnih, citira Jerusalem Post bivšeg izraelskog General majora Yaakova Admirora: „To je sasvim drugi nivo napada. Prvi put da Izrael nije samo napao skladišta nego i zvanične sirijske institucije koje služe za proizvodnju hemijskog oružja, raketa i municije".

Napad je izvršen samo nekoliko dana nakon posjete Hezbolahovog vođe Hassana Nasrallaha Damasku. Jerusalem Post citira izraelske snage sigurnosti, koje ne isključuju mogućnost da kompletan kompleks bude predat Hezbolahu. Koliko Izrael smatra opasnim jednu takvu moguću predaju, pokazuje primjer izraelske vojske, koja se nije ustručavala da izvrši napad iako se u relativnoj blizini fabrike nalazi ruska zračna baza.

Vojska se također pripremila i za verbalnu reakciju Damaska. Sirijska vojska je odmah poslije napada upozorila na „opasne posljedice ove agresivne akcije na sigurnost i stabilnost regiona“.

Reakcije na nove diplomatske okolnosti

Rizici, koje Izrael nakon napada preuzima na sebe, ukazuju na veoma promijenjenu sigurnosnu situaciju u jevrejskoj državi. To se može zaključiti ne samo na osnovu napretka Hezbolahovih boraca na Golanskoj visoravni i u nekim slučajevima čak na izraelsku teritoriju. Isto tako je opasna i politička situacija.

Rusija, navodi se u analizi lista Haaretz, prije svega slijedi jedan cilj: da što je moguće prije dođe do primirja u cijeloj Siriji.  Takva želja dovodi dijelom do suprotnog ponašanja: Rusija je protiv toga da Vijeće sigurnosti okarakteriše Hezbolah kao „terorističku organizaciju“. S druge strane Moskvi ne smetaju napadi koje je Izrael izvršio na libansku paravojnu grupu. Razlog je jasan kao na dlanu: Rusija se u potpunosti želi koncentrisati na svoj angažman u Siriji. Dodatne napetosti sa Izraelom sebi ne želi priuštiti.

Hezbolahov borac na libansko-izraelskoj granici
Hezbolahov borac na libansko-izraelskoj graniciFoto: Getty Images/AFP/J. Eid

Rusi istovremeno, kada je u pitanju Sirija, ovise od Irana. Bez njega bi primirje bilo teško postići. Zato Rusija izlazi u susret Izraelu i ispunjava njegov zahtjev o dugoročnom prisustvu u Siriji. Sirija je istovremeno pozornica na kojoj Rusija reaguje na trenutne razmirice u odnosima sa SAD. Kako bi istakla svoj uticaj u regionu, Moskva podriva sve političke i diplomatske inicijative i prijedloge iz Washingtona.

Izrael bez klasičnih saveznika

To također znači da je Amerika za Izrael jedna vrsta posrednika, piše Haaretz: „Prvi put je jedan američki predsjednik doveo Izrael u situaciju, u kojoj mora dijeliti svoje strateške planove između dvije rivalske sile“. U ovoj konstalaciji Izrael postaje sporedna figura u kompleksnoj igri.

S ove tačke gledišta Izrael se našao u situaciji da nema pouzdanih i prije svega uticajnih saveznika, kao što su do sada uvijek bile SAD. Ova zemlja je sada sve više prepuštena sama sebi. Međutim, sve dok nijedna super sila nije spremna da zaustavi Iran, Izrael u najboljem slučaju i toga se najviše plaši, može samo da uspori  „militarizaciju Sirije od strane Irana".