Izrael ponovo spekuliše o mogućem napadu na Iran

Voditeljka izraelskog radija Rešet Bet prošlog petka usmjerila je pažnju slušalaca na temu vikenda – još jednom.

„Naslov u novinama 'Jediot Aharonot': Netanjahu i Barak zaključili da će napasti Iran na jesen. Evo i naslova u 'Harecu': Jedan izraelski političar kaže - Iranski mač nad našom glavom danas je oštriji nego 1967. A ako imate još malo snage, čujte i jutrošnji naslov u 'Marivu': 37 odsto stanovništva smatra da, ako Iran ima atomsku bombu, to može da znači drugi holokaust.“

"Dobro obaviješteni izvori"

Tri najveća dnevna lista Izraela izvještavaju o nuklearnom programu Irana. Da li su premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njegov ministar odbrane Ehud Barak zaista odlučili da napadnu u novembru i tako odbace svog najvažnijeg saveznika?

Za to nema nikakve potvrde, ali to i nije cilj „dobro obaveštenih izvora iz izraelske vlade“ koji medije snabdevaju informacijama o skorom ratu u svijetu. Adresa na koju bi trebalo da stignu takve poruke jeste Vašington, ocjenjuju analitičari u Izraelu. Netanjahu i Barak žele da izvrše pritisak na vladu Baraka Obame, jer smatraju da američka administracija isuviše oklijeva da uđe u sukob oko nuklearnog programa Teherana.

Premijer i ministar odbrane stalno ukazuju na opasnost koja prijeti iz Irana. Ali „još uvijek se ne zna šta će preduzeti“, rekao je ministar Barak u jednom radijskom intervjuu.

„Još nema odluke. Shvatamo koliko je situacija ozbiljna i da nemamo neograničeno vrijeme za njeno razmatranje. Pred nama je teška odluka. Priznajem sva druga gledišta, i u zemlji i u inostranstvu. Ali, na kraju izraelska vlada mora da samostalno dođe do odluke koja se tiče sigurnosti i budućnosti Izraela.“

Komešanje u regionu

Napad na iranska nuklearna postrojenja, kako misle pojedini vojni i bezbjednosni stručnjaci u Izraelu, ne garantuje da će Teheran zaista imati manje kapaciteta da razvije atomsko oružje. Međutim, po gledištu eksperata, takav napad bio bi rizičan za Izrael. Oni očekuju da bi, tokom vojne akcije, iranski saveznici u Pojasu Gaze i južnom Libanu gađali Izrael raketama.

General Jisrael Siv, bivši član generalštaba Izraela, upozorava: „Veoma su male šanse da se takva operacija izvrši bez nekog komešanja u regionu. Ne vidim mogućnost da Hezbolah ili Hamas ne reaguju. Pored toga, postoji i opasnost da će Sirija iskoristiti situaciju i prenijeti svoj problem van sopstvenih granica."

Dodatna posljedica samostalnog napada Izraela na Iran bila bi novo pogoršanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Za to bi, ocjenjuju novine 'Jediot Ahronot', bio odgovoran premijer Netanjahu. On gubi podršku Vašingtona, a novine 'Mariv' optužuju i Netanjahua i ministra odbrane Baraka za slabo rukovođenje i pogrešne odluke. Obojica su u stanju da napadnu Iran samo da bi pokazali da su „ozbiljni igrači“. Tijesna većina Izraelaca, prema jednom istraživanju, podržava samostalan napad na Iran, ali samo ukoliko to podrže i vojska i službe bezbjednosti.

Izraelska vojska se, u međuvremenu, uvježbava za vanredne situacije. U okviru tih vježbi su, npr. nedavno u sve dijelove zemlje poslate SMS-poruke na hebrejskom, engleskom, arapskom i ruskom. Stanovništvo na taj način treba da se upozori na opasnost od raketnih napada.

Autor: Tim Asman / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić