Jačanje gospodarske suradnje

Samo dan nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel poručila predsjedniku Borisu Tadiću kako Njemačka želi Srbiju u Europskoj uniji, no da će taj scenarij postat moguć tek kad službeni Beograd uspostavi diplomatske kanale sa Prištinom, na Kosovo stiže hrvatska premijerka Jadranka Kosor. „Na Kosovo odlazim s jednom iznimno jakom i velikom gospodarskom delegacijom. Govorit ćemo prije svega o gospodarskoj suradnji. Posjetit ću i naše vojnike koji se tamo brinu o miru. Tome se osobito veselim. Iskazat ću im svoje i poštovanje Vlade Republike Hrvatske za njihov rad i napore. Posjetiti ću i Janjevo, razgovarati ću s tamošnjim Hrvatima. Nosimo i neke darove. Vjerujem da će to biti lijep i uspješan dan,“ izjavila je uoči posjete Kosor.

Osim zanimljive podudarnosti vanjskopolitičkih koraka njemačke kancelarke i hrvatske premijerke, prve u slanju poruka srbijanskom vrhu a druge u posjeti Kosovu, taj posjet ima značaj jačanja gospodarskih odnosa između dvije države, osobito jer se prekidom odnosa Srbije i Kosova otvorio prostor za plasiranje roba vrijednih oko 600 milijuna eura. Zato s Kosor u najmlađu europsku državu dolazi 40-tak hrvatskih gospodarstvenika, koji ne žele propustiti šansu za poslove, za koje je interes već pokazalo više država, npr. Bugarska,... Uz to, za investiranje na Kosovu pored brojne dijaspore, spremnost iskazuju i brojne svjetske kompanije. 

Uređenje pragmatičnih odnosa

Prema mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera budući da je jedan od prioritetnih hrvatskih vanjskopolitičkih interesa europeizacija njena jugoistočnog susjedstva, odluka njemačke premijerke da se njena zemlja u idućem razdoblju intenzivnije angažira u susjednoj regiji, velika je dobit za - Hrvatsku. „Od Beograda nitko ne traži da u kratkom razdoblju formalno prizna državnost Kosova, ali se očekuje da se s Prištinom urede pragmatični odnosi, uspostavi ekonomska suradnja i uvjeti za slobodu kretanja ljudi, roba i kapitala. Njemačka Ostpolitik i koncept „Dvije Njemačke“ Beogradu, uostalom, mogu biti uzorom za rješavanje takvih odnosa, a sigurno je da bi, u slučaju da Srbija prihvati takav koncept, uslijedila snažna potpora administraciji spremnoj na takav korak. Osjetno drukčiji nije ni položaj Prištine s kojom će se morati definirati odnos prema srpskoj manjini, i to i u enklavama južno od Ibra, a i u zoni sjeverno od te rijeke gdje Srbi čine većinu stanovništva.“, smatra Gjenero.

Za Gjenera, ali i ine analitičare, hrvatska politika višekratno je i nedvosmisleno slala jasne poruke spremnosti na suradnju i potporu demokratskoj Srbiji te prijateljske poruke regiji, napose u pomoći za ostvarenje euro-atlantskih aspiracija susjednih država. Kao kontinuitet takve politike Kosor ističe i današnji posjet Kosovu, a to što se on poklopio s odlukom Bona o „povratku na Balkan“ pohvalan je za Hrvatsku, kao i za njene odnose s Njemačkom.

Autor: Gordana Simonović
Odg. urednik: Zorica Ilić