Jajce: Sjećanje na bratstvo i jedinstvo

Njemačka štampa uglavnom se bavi ekonomskom krizom i naporima za oživljavanje potrošačkog mentaliteta. Građani se nastoji svim sredstvima stimulirati na konzumiranje i kupovinu. Veliki broj komentara posvećen je i Sporazumu iz Osla o zabrani kasetnih borbi, koji je potpisala Njemačka i Bosna i Hercegovina. No, kada je riječ o Bosni pažnju privlači članak o ponovnom otvaranju muzeja AVNOJ-a u Jajcu proteklog vikenda.

Jugoslaviji vraćen dio istorije

U članku pod nazivom "Sjećanje na bratstvo i jedinstvo" Neue Zuericher Zeitung piše o ponovnom otvaranju istorijskog muzeja u Jajcu, gdje je održana sjednica AVNOJ-a, na kojoj su udareni temelji Titove Jugoslavije. Riječ je o muzeju otvorenom po prvi put nakon 2. svjetskog rata i uništenom u posljednjem ratu u Bosni, kaže autor članka i dodaje "Nekadašnjoj Jugoslaviji vraća se dio njene istorije. Proteklog vikenda je pažnja nekoliko hiljada gostiju iz cijele bivše Jugoslavije bila usmjerena ne istorijskom jezgru grada -u kojem su u srednjem vijeku rezidirali bosanski kraljevi - sa katakombama, džamijama i podzemnom crkvom, spomenicima kulture iz Otomanskog i Austro-Ugarskog carstva, već jednoj neuglednoj kući na ivici grada. Tamo su 29. i 30. novembra 1943. 142 vijećnika Titove partizanske vojske donijela zakonske osnove za stvaranje poslijeratne Jugoslavije. Delegati Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije su pod nemogućim uvjetima došli na slobodnu teritoriju u Jajce iz dijelova raskomadane zemlje, koju su podijelili Hitler i Musolini. U Jajcu su vijećnici AVNOJ-a uskratili povjerenje vladi i zabranili povratak kralju Petra II, koji je bio u egzilu u Londonu. No, prije svega oni su stvorili temelje Federativne Jugoslavije proglasivši sve njene narode i narodnosti ravnopravnim", piše Neue Zuericher Zeitung.

Čeznu za Titovim vremenima

"Partizanska ideja o bratstvu i jedinstvu sada, pod posve drugačijim političkim uvjetima, ponovo treba pokazati djelotvornost", piše novinar lista Neue Zuercher Zeitung i osvrćući se na akt otvaranja muzeja AVNOJ-a proteklog vikenda u Jajcu dodaje: "Pred kameru izlazi 93-godišnji Srbin Ljubo Babić, jedan od delegata AVNOJ-a. Ne kažem da i mi nismo pravili greške, rekao je on i potom, na primjeru BiH, povukao uspješni bilans postojanja Titove Jugoslavije. Izgradili smo puteve i fabrike, otvorili 1200 škola, uveli struju u sela. Da, rezimira Babić, po mišljenju većine stanovnika, socijalistička Jugoslavija nije bila jednopartijska već demokratska država. No, nakon najnovijeg rata i povratka Hrvata i Bošnjaka u Jajce, koje su najprije držali Srbi, na vlasti se etablirala elita, definirana po nacionalnoj pripadnosti. Ona nema ništa zajedničko niti sa antifašističkim niti sa idealima nekadašnje jugoslovenske Federacije i zajedništva. Pa ipak mnogi normalni građani, ne samo u Jajcu nego i u cijeloj BiH-i čeznu za Titovim vremenima.

Preuzimanje tekovina AVNOJ-a

Svi oni pate od političke i ekonomske stagnacije u svojoj nezavisnoj ali etničkim napetostima prožetoj zemlji. Bošnjaci s jedne strane imaju posebno bolna iskustva posljednjeg rata, s druge strane Tito je bio prvi koji im je dao status konstitutivnog naroda. Ponovno otvaranje muzeja u Jajcu je rezultat rada građanske inicijative iz ovog grada i istoričara Enesa Milaka. On ne želi samo očuvati sjećanje na istorijski akt, već traži povratak na stare principe bratstva i jedinstva, vrijednosti kojima se on suprotstavlja etničkoj podjeli u današnjoj BiH, u kojoj su podjelama zahvaćene čak i škole i nastavni programi. Milak sebe ne smatra jugonostalgičarom, već traži mogućnosti kritičkog sučeljavanja i preuzimanja zapostavljenih tradicija AVNOJ-a. Dokumenti iz 1943-e su u suprotnosti sa Staljinističkim kursom i centralizmom, koji je njegovan između 1945 i 1948 godine. Udaljavanje od Staljinovog modela, tvrdi Milak, prije svega treba zahvaliti tekovinama AVNOJ-a. Ovakvi napori za diferenciranim pogledom na prošlost Titovog sistema svojstveni su međutim samo manjini. Na ulicama Jajca proteklog vikenda pojavili su se ljudi obučeni u nošnje naroda bivše Jugoslavije. Jedan Slovenac šepurio se u bijeloj i omiljenoj uniformi legendarnog Maršala Tita i sa cigarom u ustima. Pored njih su šetali mladići i djevojke obučeni kao partizani i partizanke, ukazujući da se i pop-kultura sada poslužila simbolima AVNOJ-a", piše Neue Zuercher Zeitung.

Dobra vijest

"Kada preko 100 država odbaci upotrebu podmuklih kasetnih bombi, to je dobra vijest. Pa, ipak, glavni proizvođači poput SAD-a, Rusije, Kine, Indije, Pakistana i Izraela u budućnosti ne žele da se odreknu kasetnih bombi. Dokazano je međutim da je vojna korist od ovih bombi skoro ravna nuli. S druge strane od upotrebe kasetnih bombi i njihovog naknadnog dejstva strada 100.000 civila. Stoga je krajnje vrijeme da ovo oružje isčezne iz vojnog arsenala", zaključuje Maerkische Oderzeitung.