1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li realističan proces protiv Lukašenka u Europi?

Mikhail Bushuev
4. juni 2021

Na europskim sudovima je podneseno više kaznenih prijava protiv vodstva Bjelorusije. Njemački pravnik Florian Jessberger razmatra za DW postoje li šanse za proces protiv Aleksandra Lukašenka.

https://p.dw.com/p/3uL5L
Belarus Minsk | Rede Alexander Lukashenko im parlament
Foto: Maxim Guchek/BelTA/REUTERS

Protiv Aleksandra Lukšenka bi se mogao pokrenuti kazneni postupak istodobno pred više europskih sudova. U ime četiri nevladine organizacije sredinom maja je podnesena kaznena prijava na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Hagu.Nekoliko dana ranije, Saveznom tužiteljstvu Njemačke u ime deset osoba podnesena je prijava protiv Lukašenka zbog zločina protiv čovječnosti. Konačno, bjeloruskog je vladara krajem maja litavskom javnom tužiteljstvu prijavila međunarodna organizacija za ljudska prava "Reporteri bez granica" zbog uhićenja poznatog bjeloruskog blogera Romana Protaseviča nakon prisilnog slijetanja putničkog aviona u Minsku. DW je razgovarao s Florianom Jeßbergerom sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu o tome postoje li šanse za kazneni postupak protiv Aleksandra Lukašenka.

- pročitajte i ovo:  Oštrije sankcije protiv Bjelorusije?

Deutsche Welle: Gospodine Jeßberger, je li neobično da privatne osobe i nevladine organizacije podnose ICC-u kaznenu prijavu protiv zemlje koja nije država vezana ugovorom s ovim sudom?

Nije neuobičajeno da privatne osobe ili nevladine organizacije podnose kaznene prijave. U ICC-u ima mnogo primjera za to. Posebnost je u tome što je kaznena prijava usmjerena protiv događaja koji su pretežno počinjeni u državi koja nije potpisnica ugovora. Bjelorusija nikada nije pristupila Rimskim ugovorima. Nadležnost ICC-a u osnovi obuhvaća samo kaznena djela koja su počinjena na teritoriju države ugovornice ili od strane državljanina države ugovornice. Postoji još poseban slučaj u kojem Vijeće sigurnosti UN-a prebacuje slučaj ICC-u. Ali u našem slučaju to se ne može očekivati ​​jer Rusija kao članica Vijeća sigurnosti s pravom veta – ja polazim od toga - ne bi dopustila takav prijenos.

Aktivisti, koji su podnijeli tužbu, ukazuju na presedan stvoren 2019. godine, kada je ICC pristao procesuirati zločine protiv muslimana Rohingya iz Mjanmara koji su pobjegli u susjedni Bangladeš. Poput Bjelorusije, Mjanmar nije pod jurisdikcijom ICC-a, dok je Bangladeš ratificirao Rimski statut. U kojoj mjeri se ovdje može primijeniti ovaj presedan?

Zapravo je 2019. pretpretresno vijeće ICC-a odlučilo da je sud nadležan za zločine protiv čovječnosti raseljavanja i progona muslimanske manjine.

Rohingya, koji su bježali iz Mjanmara, koji nije pod jurisdikcijom ICC-a, u Bangladeš, državu ugovornicu. ICC je zaključio da je ta činjenica dovoljna za utvrđivanje nadležnosti, barem privremeno, u ovoj ranoj fazi postupka. Mjesto zločina, i to je ono što se računa, u ovom je slučaju bio i Bangladeš, naime kao ciljna država za ovu akciju. Na ovu sudsku praksu se tužitelji pozivaju i u ovom slučaju. Oni tvrde da su pripadnici bjeloruske države raseljeni i prisiljeni odlaziti u države u okruženju, posebno u Poljsku i baltičke zemlje, koje su zemlje ugovornice ICC-a. Povlači se jasna paralela. U kojoj mjeri to ima učinka je pitanje koje tek treba ispitati. 

Florian Jeßberger
Florian JeßbergerFoto: Sarah Eick/Florian Jeßberger

Kakve su šanse za parnicu u ovom slučaju?

Prije svega, to će ovisiti o pitanju je li ICC nadležan. Ako za osnovu uzmete sudsku praksu u slučaju Mijanmar-Bangladeš u ovoj konstelaciji, onda se postavljaju dva pitanja. S obzirom da je do milijun ljudi raseljeno iz Mijanmara u Bangladeš, prvo pitanje glasi: u kojoj se mjeri može dokazati nešto usporedivo s obzirom na situaciju u Bjelorusiji. Drugo je pitanje u kojoj je mjeri moguće dokazati da su počinitelj ili počinitelji namjerno izvršili ovaj zločin protiv čovječanosti. Očito postoje javne izjave Lukašenka i drugih koje upućuju u ovom smjeru. No, morat će se pažljivo provjeriti jesu li i ti preduvjeti zadovoljeni.

Može li sud u Hagu u svoju odluku o tome da li je nadležan ili ne uključiti i najnovija događanja vezana za slijetanje putničkog zrakoplova Ryanaira u Minsku, na što ga je prisilila bjeloruska vojska?

U osnovi je tako da tužiteljstvo, kojem je podnesena ova prijava, prije svega ispituje činjenice na temelju dostupnih podataka koji ukazuju na zločin prema međunarodnom pravu. Čak i ako to još nije navedeno u ovoj kaznenoj prijavi, mogu se uzeti u obzir ova najnovija događanja.

Posebnost ovog, recimo otmice aviona, s obzirom na nadležnost, jest da se možda i mjesto zločina može navesti kao obrazloženje. Avion je registriran u Irskoj, u državi ugovornici ICC-a. Kao što sam rekao, njegova se nadležnost odnosi na kaznena djela počinjena na teritoriju države ugovornice, što uključuje kazneno djelo u avionu registriranom u toj državi.

Kakve su šanse za suđenje u Njemačkoj protiv režima Lukašenka? Savezno tužiteljstvo je potvrdilo da je započelo postupak provjeravanja nakon jedne prijave?

Kada govorimo o mogućnosti kaznenog postupka u Njemačkoj protiv konkretnih počinitelja, prije svega je jasno da nadležnosti pravosuđa u Haagu nisu iste kao u Njemačkoj. Njemački kaznenopravni sustav odgovoran za zločine protiv čovječnosti bez daljenjeg obrazlaganja, čak i za djela počinjena u Bjelorusiji. Takav postupak također ne bi nužno bio ograničen na kazneno djelo raseljavanja ili progona, već bi mogao uključivati i zločine protiv  čovječnosti  poput mučenja ili protupravnog lišavanja slobode.

Čak i kad bi postupak bio pokrenut u Njemačkoj, da li bi Lukašenko uopće mogao biti procesuiran?

Teškoća, koja postoji u postupku u Njemačkoj, je prije svega uopće doći do osumnjičenih. Sve dok je Aleksander Lukašenko šef države Bjelorusije, on zapravo uživa imunitet od strane njemačkih sudova, čak i ako se, kao i ovdje, raspravlja o najtežim zločinima protiv međunarodnog prava. Sve dok je Lukašenko šef države, postupci protiv njega kao osobe u Njemačkoj, su isključeni.

To može biti drugačije ako više ne obnaša tu dužnost. To se također može razlikovati u odnosu na druge dužnosnike u Bjelorusiji koji su odgovorni za te zločine koji su tamo navodno počinjeni i još uvijek se čine. Oni ne uživaju imunitet od njemačkih sudova, poput viskopozicioniranih pripadnika policije ili vojnog osoblja.

Razgovor vodio Mikhail Bushuev

Florian Jeßberger je od 2020. godine šef Katedre za kazneno pravo, kazneno procesno pravo, međunarodno kazneno pravo i suvremenu pravnu povijest na Pravnom fakultetu Sveučilišta Humboldt u Berlinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu