Jedemo imitate

Ni sir više nije sir! Do ovog zaključka došli su sanitarni inspektori tokom kontrole uzoraka ovčijeg sira, uzetih iz Berlinskih restorana, trgovina i pekara. Sir smije nositi naziv samo onaj proizvod koji u sebi sadrži 100 odsto mlijeka. Međutim, mliječne masti našeg sir za koji većina potrošača i ne zna da ga jede konzumirajući gotove proizvode, zamijenjene su jeftinom mješavinom biljne masti, vode, bjelančevina u prahu i aroma. Ovom zamjenom za pravi sir, prizvođače uštede i do 40 odsto troškova. Jeftini imitati su u Njemačkoj dozvoljeni, ali da li su i opasni po ljudsko zdravlje.

Manuela Marin, stručnjakinja za ishranu, objašnjava: ”Oni nisu štetni po zdravlje, i nema razloga za brigu. Ove tvari odobrilo je Savezno ministarstvo za zdravlje i zato iz ove perspektive i našeg trenutnog naučnog dostignuća, odgovorno tvrdim da ti imitati nisu ni štetni, a ni opasni.”

Potrošači su sami krivi

Lista takozvanih ”varljivih proizvoda” je duga. Šunka napravljena od ostataka mesa i hemijskih pojačivača okusa, italijanski sos od bosiljka bez ijedne kapi maslinovog ulja, sladoled od vanilije bez prave vanilije. Stručnjaci tvrde da krivicu velikim dijelom snose i sami potrošači. U trci za što jeftinijim proizvodima, kupuju i najpovoljniju hranu.

”Kada bismo i mi bili spremni da za naše životne namirnice izdvojimo više novca, mislim da bi i proizvođači manje koristili jeftine imitate. Da bi udovoljili želji kupaca, a istovremeno zadovoljili i svoj interes, ne preostaje im ništa osim da koriste jeftine zamjenske tvari”, smatra Marin.

Predstavnici Udruženja za zaštitu potrošača zahtjevaju od proizvođača da imitati na pakovanjima gotovih proizvoda ubuduće budu jasnije označeni. Istovremeno apeluju na građane da izmijene svoju potrošačku svijest, te da izbjegavaju kupovinu ovakvih proizvoda. Što potražnja bude manja, manja će biti i ponuda. Domaće je, ipak, najbezbjednije! U tome se, bez sumnje, i nauka slaže!

Autorica: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić