Još uža saradnja Berlina i Zagreba

Dvije zemlje su se svečano obavezale na intenzivniju saradnju međudržavnim ugovorom, što su ga jučer (10.3.) u Berlinu potpisali ministri unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble i Tomislav Karamarko. Da je za izradu ugovora o suradnji na suzbijanju organiziranog i teškog kriminala bio potreban samo jedan krug pregovora stručnjaka, možda najbolje svjedoči o međusobnom povjerenju i konstruktivnom prožimanju policijskih snaga dviju zemalja. Potvrdio je to nakon potpisivanja sporazuma sa svojim njemačkim kolegom Wolfgangom Schäubleom jučer (10.3.) u Berlinu i hrvatski ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko: "Zaključili smo da je suradnja dobra i da od danas možemo ubaciti u još jednu, višu brzinu, ako je to uopće moguće." Ugovor će omogućiti zajedničko provođenje prethodno usuglašenih akcija i mjera poput istrage zločina ili policijskog gonjenja kriminalaca: "U pitanju je razmjena informacija, u pitanju je – rekao bih – čak i korak više: razmjena materijala za analizu, nalaza vještačenja, ustupanje rezultata znanstvenih istraživanja drugoj strani... A ono u čemu oni nama stalno pomažu, i tu imamo jedan kontinuitet, jest edukacija ljudi."

Nema opasnosti za osobne podatke građana

Nema razloga za bojazan da će njemački organi javne sigurnosti ubuduće imati neograničen pristup informacijama o državljanima Hrvatske, tvrdi Karamarko: "Spominjete osobne podatke građana. Ne, mislim da nema tu nikakve opasnosti. Radi se o preozbiljnim službama, policijama, da bi se to negdje dezavuiralo." Njemačka strana svoj interes nalazi u prilagodbi i pripremi hrvatske policije za preuzimanje nadzora nad vanjskim granicama Europske unije, kada Hrvatska u dogledno vrijeme postane njezina članica. Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu se nabavom suvremene opreme za granične prelaze već pripreme za taj posao. "U sklopu tih mjera moramo povećati i broj ljudi. Naša računica je da ćemo morati imati najmanje 7.500 policijskih djelatnika na granici. U ovom trenutku ih imamo oko 5.000, a do preklani smo ih imali 3.500."

Organizirani kriminal u Hrvatskoj - uvezen iz susjedstva

Karamarko je – ne uljepšavajući situaciju – ocijenio kako je stanje kriminala u Hrvatskoj ipak puno bolje nego u mnogim zemljama-članicama Europske unije te da mafijaški obračuni po Zagrebu i ubojstva nekih osoba iz javnog života potiču nastanak psihoze za koju nema uporišta u statističkim pokazateljima o javnoj sigurnosti. Za organizirani kriminal u Hrvatskoj, jednoj od postaja takozvane balkanske narkotičke rute, tvrdi da je mahom "uvezen" iz susjednih zemalja bivše Jugoslavije te u tom kontekstu ukazuje na važnost regionalne suradnje u njegovu suzbijanju. "Ovog mjeseca potpisujemo ugovor o policijskoj suradnji sa Crnom Gorom, a sljedećeg sa Srbijom. Mislim da je to dobro, jer ako je skupina kriminalaca višenacionalna, recimo iz Srbije i Hrvatske, onda je suzbijanje njihove djelatnosti definitivno u interesu i građana Srbije i građana Hrvatske."

Olakšati gonjenje kriminalaca sa dvojnim državljanstvom

Hrvatski ministar policije je najavio političke poteze kako bi se olakšalo gonjenje kriminalaca s dvojnim državljanstvom, kako nitko tko se ogriješio o zakon više ne bi mogao potražiti utočište u bližem zemljopisnom okruženju: "Mi ćemo morati promijeniti Ustav i mislim da bi bilo dobro da se to napravi i to ćemo predložiti. Zašto bismo mi štitili kriminalca koji nalazi sklonište u Hrvatskoj samo zato što ima hrvatsku putovnicu." Karamarko je iskoristio priliku i kako bi izrazio zadovoljstvo profesionalizacijom hrvatske policije. Odabiru kadrova na temelju političke, a ne stručne podobnosti je odzvonilo, zaključio je: "Sigurnost je skupa. A tko je plaća? Plaćaju iz svog džepa naši građani. Zato se sigurnošću neće baviti improvizatori, svake četiri godine novi, nego će se baviti profesionalci koji znaju