160811 Jordanien Verfassungsänderung

„Planirana ustavna reforma je istorijski korak“, izjavio je jordanski kralj Abdulah II, kada je najavio obimne reforme u svojoj zemlji. Na reformama je posljednja četiri mjeseca radila komisija koju je imenovao kralj. Reformom je predviđeno uvođenje ustavnog suda, a vlada ubuduće neće moći donositi zakone u slučaju vanrednog stanja bez učešća parlamenta. Međutim, opozicija smatra da je pomenute promjene nisu dovoljne i da je riječ o "čistoj kozmetici".

To potvrđuje i politolog i kritičar vlade Labib Kamhavi: „Kralj je najavio ove reforme da bi umirio narod. Pristao je na minimum da situacija ne bi izmakla kontroli kao u Tunisu, Egiptu, Siriji i Libiji. Vladajući sistem u Jordanu te promjene vidi kao jedinstvene i nove, jer je kralj do sada uvijek bio u fokusu. Njegova riječ je praktično važila kao ustav.“

Sve u kraljevim rukama?

Abdulah II je za jordanskog kralja proglašen 1999. godine i zemljom vlada kao apsolutni monarh. On nije samo državni šef i vrhovni komandant armije, već se direktno miješa i u poslove vlade. Imenuje i otpušta ministre, te određuje političke smjernice. Sa novim reformskim prijedlozima je doduše ojačao pravosuđe i parlament, ali nije umanjio i svoju poziciju, kaže Martin Bek, šef Konrad Adenaeur Fondacije u Amanu. „To jeste iskorak u odnosu na stari ustav, ali reforma istovremeno ostaje iza onoga što zahtjeva opozicija. Oni traže konstitucionalnu monarhiju sa predsjednikom vlade, kojeg, po njemačkom modelu, direktno bira parlament."

Komisija nije ispunila ovaj zahtjev, tako da će šefa vlade i ubuduće birati kralj. Osim toga, neće biti umanjen ni snažni uticaj tajnih službi i konzervativnog bezbjednosnog aparata.

Više slobode i socijalne pravde

U demonstracijama tokom arapskog proljeća, ljudi su negodovali zbog sve većeg rasta siromaštva, socijalne nepravde i korupcije. Glasne su bile i kritike na račun jordanskog kralja zbog njegove neogranične moći. Kralj Abdulah reagovao je na proteste tako što je odmah imenovao novog predsjednika vlade Marufa Bahita. Iako Bahit nema veliku podršku stanovništva, niti je opozicija zadovoljna kraljevim reformama, niko ne zahtjeva ukidanje autokratskog sistema u Jordanu.

Razlog je sastav jordanskog stanovništva: 50% Jordanaca su starosjedioci tzv. "Istočni Jordanci" koji su usko povezani sa monarhijom. Drugu polovinu čini druga i treća generacija protjeranih Palestinaca, koji prema trenutnom izbornom zakonu nemaju mnogo političkih prava. „Ako se tu nešto mora promijeniti, onda ljudi sada ne bi smjeli odustajati“, poručuje politolog Labib Kamhavi.

Autor: Diana Hodali/Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić