Josipović: Još nije vrijeme za povlačenje tužbe

Kada budući hrvatski predsjednik Ivo Josipović krajem sljedećeg mjeseca konačno sjedne za radni stol neće imati vremena za gubljenje. U kampanji je puno toga obećao, hrvatska ekonomija grca u nedaćama, a odnosi sa susjedima nisu idilični. Uz već tradicionalno natezanje sa Slovenijom, u nasljeđe mu je ostavljen još jedan vrući krumpir – narušen odnos sa Srbijom. Obostrana tužba za genocid teško je oštetila ionako krhko povjerenje između dvije države.

Možda povlačenje, ali ne još

Josipović je dao do znanja kako će mu dobrosusjedski odnosi biti jedan od prioriteta, ali tužbu za genocid podignutu protiv Srbije 1999. godine u ovom trenutku ne bi povukao. Evo i zbog čega: „Ako biste me danas pitali da li bi povukao tužbu, moj bi odgovor bio ne! Danas postoji ozbiljna suradnja na pronalaženju sudbine nestalih, počeo je postupak za povrat kulturnog blaga, Srbija ima specijalni sud za ratne zločine koji po mojem profesionalnom uvjerenju radi vrlo dobro. Srbija surađuje s Haški sudom uz jedan veliki nedostatak - mora rješiti pitanje Mladića i Hadžića. Dakle, ako bi se ciljevi mogli ostvariti na drugi način, ne vidim zašto bi se tužili,“ poručio je Josipović.

Oni neka tuže, mi ćemo se braniti

Kad je riječ o tužbi Srbije protiv Hrvatske, Josipović je optimističan: „Ona po mom najboljem pravnom uvjerenju nema izgleda za uspjeh. Ona ima vjerojatno neku unutarnju političku težinu. Na njima je da tuže, na nama je da se branimo i uvjeren sam da će se Hrvatska od tužbe obraniti ako se sporovi ne riješe na neki drugi način.“

Treba još reći da hrvatski predsjednik niti podiže niti povlači tužbe takve i slične vrste, već isključivo Vlada. Josipović stoga kao budući predsjednik, kojem ovlasti dozvoljavaju sudjelovanje u kreiranju vanjske politike, može Vladi tek savjetovati što učiniti po tom pitanju, a kad to pitanje dođe na dnevni red valja očekivati da će premijerka Jadranka Kosor mišljenje potražiti i na Pantovčaku.

Potrebne su nam hladne, a ne usijane glave

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan vjeruje kako će ipak doći do međusobnog povlačenja tužbi, samo je pitanje vremena: „Mislim da tužba Srbije nije puno pomogla. Prije je isprovocirala onaj dio hrvatske javnosti koji je protiv bilo kakvog popravljanja odnosa u regiji, dakle djelovala je kontraproduktivno. Ali, ako se uzme u obzir da je budući predsjednik jedna staložena osoba, možemo očekivati da će napraviti korak koji će voditi k popravljanju odnosa s Beogradom.“

Caratan smatra da je još uvijek aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić političku karijeru izgradio u vremenima oštrih konflikata kada su kompromisi bili teško ostvarivi. Ističe da je došlo vrijeme u kojem se politički problemi trebaju rješavati hladne glave, argumentima, a ne silom i pritiscima.

Da je posljednji diplomatski rat između Hrvatske i Srbije tek pokazivanje pregovaračkih mišića svjedoči i poruka srbijanskog predsjdnika Borisa Tadića upućena svom budućem hrvatskom kolegi. Iako se s Mesićem rastao u oštrom tonu, Tadić je Josipoviću pružio ruku suradnje. U poruci, između ostalog, stoji: „Budućnost svih naroda i država u regiji je u Europskoj uniji, gdje trebamo biti dobri susjedi i prijatelji. Srbija i Hrvatska imaju odlučujuću ulogu u procesu transformacije zapadnog Balkana u zonu dugotrajne stabilnosti i održivog razvoja. Pretpostavke takve politike su izgradnja pravne države, uvažavanje razlika i sagledavanje zajedničkih ekonomskih i vrijednosnih ciljeva.“

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednik: Zorica Ilić