Juriš na kiparske banke

Brojni stanovnici Kipra pokušavali su ove subote (16.3.) da podignu novac sa svojih bankovnih računa. Došlo je i do gužve pred filijalama banaka koje su otvorene na ovaj dan. Službenici u filijalama su tvrdili kako je online-sistem na kojem rade blokiran. Nakon izvijesnog vremena zatvorene su čak i filijale banaka koje bi danas trebalo da budu otvorene.

Tokom protekle noći su zemlje članice eurozone donijele odluku da se u akciju spasavanja Kipra od bankrota moraju uključiti i privatni ulagači. Tako će sa svih privatnih računa na kojima se nalaze manji iznosi novca biti odbijeno 6,75 odsto od ukupne sume. Vlasnici računa na kojima se nalazi preko 100.000 eura moraće da se odreknu skoro desetine svog novca (9,9 odsto). Skoro trećina svih računa u kiparskim banakama je u vlasništvu osoba koje nisu kiparski državljani. Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima.

Kako bi se izbjegao "juriš na banke", tokom protekle noći (15.3.) zamrznuti su iznosi na računima koji odgovaraju "udjelu u spašavanju od bankrota". Kiparski radio prenosi kako svi mogu da podižu novac na bankomatima, ali samo do sume koja je "zamrznuta" (dakle 6,75 ili 9,9 odsto od ukupne sume novca na računu).

Ultimatum Eurogrupe

Na ovaj način bi trebalo da se prikupi oko 5,8 milijardi eura, izjavio je šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nakon što su ministri finansija zemalja monetarne unije na marginama samita EU postigli dogovor o mjerama za spas Kipra. "Mi ne kažnjavamo Kipar", izjavio je Dijsselbloem. Kiparski ministar finansija Michalis Sarris je nagovijstio kako će se zamrznuti novac sa privatnih računa možda moći pretvoriti u akcije banaka koje su pogođene krizom i zbog kojih se ove mjere i donose.

Inače, agencija dpa prenosi kako je došlo do dramatičnih scena tokom protekle noći (15.3.) u kojoj su vođeni pregovori. Najmanje tri puta je kiparska delegacija prietila kako će napustiti sastanak eurogrupe. Ostale članice monetarne ubije su ovoj ostrvskoj državi postavile ultimatum: ili će pristati na "poseban porez" na uloge u bankama, ili će morati da se vrati svojoj staroj valuti - kiparskoj funti. Ovo je jedinstven slučaj ovakvog ultimatuma u dosadašnjoj praksi rješavanja problema u prezaduženim državama EU.

Kiparska delegacija je na kraju pristala na zahtjeve i zauzvrat dobila obećanja o pomoći EU u iznosu od 10 milijardi eura. Da se to nije desilo ova sredozemna država bi bankrotirala.

Kipar "sistemski relevantan"

Sredstva za spas Kipra su izdvojena iako ova država u ukupnom bruto-društvenom proizvodu EU učestvuje samo sa 0,2 odsto. "Kipar je sistemski relevantan za eurozonu", izjavio je evropski komesar za zajedničku valutu Olli Rehn. To znači da bi bankrot Kipra ipak ugrozio stabilnost eurozone. Zaključke o izdvajanju pomoći za Kipar moraju da potvrde i nacionalni parlamenti pojedinih zemalja eurogrupe. U njemačkom Bundestagu bi o tome trebalo da se glasa polovinom aprila.

U Briselu su istakli kako je do sada jedinstvena mjera oporezivanja novca na privatnim računima bilo neophodno jer je bankarski sektor u odnosu na ostatak privrede na Kipru jednostavno "predimenzioniran". "Zadatak očuvanja blagostanja i stabilnosti cijelog sistema nije nam ostavio drugog izbora", ističe kiparski ministar finansija Sarris.

Posebno pogođeni "ruski investitori"

Inače, već dugo postoje prebacivanja kako Kipar svojim visokim kamatama i niskim porezima privlači novac iz sumnjivih izvora. Vlasti u Nikoziji su to stalno odbacivale kao neosnovane tvrdnje. Sumnje su ipak opravdane, jer se pokazalo kako je Kipar drugi po veličini strani investitor u Rusiji. Postoje oni koji sumnjaju kako ruska mafija novac iz sumnjivih poslova "pere" kroz kiparske banke, a potom ga vraća na tržište u Rusiji kao potpuno legalnu investiciju.

Ova sredozemna država je još u junu protekle godine uputila Evropskoj uniji apel za pomoć zbog krize u bankarskom sektoru. Do nedavno se govorilo kako je hitno potrebno obezbijediti sumu od 17,5 milijardi eura. Na sastanku eurogrupe u Briselu je dogovoreno i da Kipar poveća porez za preduzeća sa 10 na 12,5 odsto, da privatizira dobar dio preduzeća u državnoj svojini, te da se nastavi program brobe protiv "pranja novca".

Inače, lideri eurogrupe su istovremeno odobrili Portugalu i Irskoj dodatne rokove za otplatu kredita koje su ove zemlje dobile iz Fonda za spas eura.

Autor: Azer Slanjankić (dpa, rtrd)

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer