Jurjevska kiša i petrovačka suša

Grmljavina je i nebo treba umilostiviti, kašike i lopatice od peći iznešene pred kuću dat će do znanja da se u ovom kraju ljudi trude i da ne zaslužuju led na svojim poljima. Nedeljko Đurić je zvonar na Pravoslavnoj crkvi i iz iskustva zna kako se treba zaštititi.

„Upalim svijeću i uzmem lopaticu iz šporeta koju hitro bacim u dvorište,“ govori dok praktično pokazuje cijeli ritual. „Ako led počne da pada onda je potrebno jedno zrno, po mogućnosti prvo koje je palo - progutati.“

Fatima Mujkić potvrđuje ovu priču o ledu i dodaje da se protiv jakog vjetra bori stavljanjem dijela kurbanske kožice u vatru kako bi se vjetar „smirio“.

Kasim Hadžić je stari kovač. On vjeruje da se promjene vremena mogu osjetiti. Njegova kovačnica je nekoliko kilometara od pruge i po zvuku sirene voza uvijek zna kada će kiša. Godinama ga ova prognoza, tvrdi, nije iznevjerila.

Četvrtak ili petak

I pčelar Hazim Ahmičević ima svoje orjentire: „Davno sam negdje pročitao da petkom nije dobro raditi oko pčela, takođe postoji i takozvana „šuplja sedmica“ u kojoj nije dobro ništa sijati a čuo sam i da svake četvrte, prestupne godine, ne treba kalemiti voćke jer neće imati dobar rod“.

Poljoprivredni inžinjer Sabahudin Avdić radi neposredno sa poljoprivrednicima i zna za ove priče. Evo jedne ilustracije sa terena koju nam prepričava:

„Kooperatnica koja je sa našom Zemljoradničkom zadrugom imala ugovor za isporuku krastavaca kazala mi je kako neće da ih sije četvrtkom jer neće biti uroda. Zamolio sam je da pola dunuma ipak zasije u četvrtak a drugu polovicu sutradan. Pristala je i onda smo pratili. Naravno, nikakve razlike u prinosu nije bilo,“ govori kroz smijeh.

Također nam priča kako kovač Kasim ima pravo. U prilog tome govori da se promjena vremena nagovještava i kada se čuje kreket žaba. „Ljudi su vremenom počeli i oponašati kreket žaba kada je on izostajao, kako bi izmolili kišu. No, priča o nekim „praznim“ danima za sjetvu totalno je neutemeljena,“ tvrdi on.

Izreku da „jurjevska kiša i petrovačka suša“ nikoga nisu ostavile gladnog, potvrđuje i nauka. „ Naime, iz poljoprivrednog iskustva i prakse je dokazano da ukoliko u maju (dakle na Jurjevo - op.aut.) ima dovoljno kiše a sunca u julu (na Petrovdan - op. aut.) ta godina je u pricipu jako rodna i puni su koševi i hambari,“ kaže Avdić.

Iako se danas sve više ljudi oslanja na precizne meteorloške prognoze, vjerovanja poput ovih još uvijek žive.

Autor: Mirsad Čamdžić

Odg. urednik: Zorica Ilić