Kažnjavanje zbog nesolidarnosti?

„Već kada je riječ o podjeli izbjeglica koje su već stigle postoje razlike u mišljenju. Članice EU iz Istočne Europe se i dalje nepokolebljivo protive da preuzmu svoj dio. Austrijski kancelar Faymann u međuvremenu prijeti poduzimanjem financijskih konsekvenci zbog odbijanja solidarnosti. Ne može biti dozvoljeno da primjerice ulice u Češkoj budu raskošno uređivane sredstvima EU, dok u zemljama, koje se posebice mnogo anagižiraju u slučaju izbjeglica, novac mora biti obezbijeđen reprogramiranjem budžeta,“ komentira Badische Neusten Nachrichten.

„Ukoliko ne primate izbjeglice onda vam treba biti ukinut novac iz Fondova EU. Ovi zahtjevi iz Austrije i Njemačke predstavljaju populizam. Otvorene ucjene su podjednako neprincipijelne kao i tvrdoglavost istočnih Europljana“, smatra Volksstimme.

Slično smatra i Rheinische Post iz Duesseldorfa: „Solidarnost se doduše može energično tražiti, ali se na nju ne može prisiliti. Nisu samo zemlje Istoka Europe te koje rado tvrde da ne žele primiti izbjeglice u velikom broju, riječ je o više od dvije trećine zemalja EU. Kako ih onda sve kazniti financijski?“, pita se Rhenische Post.

Putinu nije lako

Njemačka štampa komentira i godišnju press konferenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina: „Putin očito osjeća da njegova velika popularnost u ispitivanjima javnog mnijenja nije garancija dugoročne stabilnosti u Rusiji. U njegovom nastupu nisu doduše smjele nedostajati sve optužbe na račun vanjskih neprijatelja koje pripadaju njeogovom standardnom retoričkom repertoaru. Ali one su – barem kada je riječ o SAD-u – formulirane suzdržanije i dobile su relativno malo prostora. Zbog toga je Putin mnogo vremena posvetio da objasni tešku ekonomsku situaciju u Rusiji“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Die Welt u svom komentaru iznosi mišljenje da je Rusija trenutno „toliko slaba kao što dugo nije bila. Cijene nafte, koja je odlučujući izvor prihoda za zemlju, se približavaju opasnom stanju koje je Moskva morala prevazići tokom sloma Sovjetskog saveza. Jedva sposoban za poklone biračima Putin se bazira na vanjskoj politici primjereno svim autokratama“, ocjenuje Die Welt. „U Europi izolirana, od strane Vašingtona ne shvaćena previše ozbiljno, Moskva je svojim ponašanjem na zapadnoj granici od Ukrajine napravila dugoročnog neprijatelja koristeći vojne snage koje ne samo da gutaju milione rublji, već i nedostaju na drugim mjestima. U Siriji s druge strane Moskvi prijeti da potone u bliskoistočni živi pijesak – i to bez da obznani uspjehe i da bude u stanju promijeniti status quo, dok se sila u usponu – Kina – sprema da preuzme omiljenu ulogu Rusije i postane rival Amerikancima“, analizira Die Welt.

BiH želi podnijeti zahtjev za članstvo u EU

Portal EurActiv piše o zahtjevu BiH za prijem u EU. „Prvobitno je zemlja namjeravala podnijeti zahtjev za članstvo početkom 2017. godine, sada to želi učiniti već u januaru. Iako se njemačka kancelarka Merkel pokazala uvjerenost pregovori bi mogli biti teški“, piše portal i dodaje: „Ova bivša jugoslovenska republika odavno slovi kao problem. Za to je prije svega odgovoran nedostatak suradnje između Srba, Hrvata i Muslimana. Zemlja još uvijek stagnira. Iako je prosječni privredni rast od dva procenta protekle godine mogao probuditi nadu, stanje je loše. Jedan od primjera za to je situacija na tržištu rada koja među mladima iznosi više od 70 posto. Velika međunarodna preduzeća poput Daimlera ili RWE su proteklih godina odustali od investiranja zbog korupcije u zemlji. Ukoliko EU prihvati zahtjev mogu početi pregovori o članstvu. Pormatrači očekuju da prijem BiH u EU nije vjerojatan prije 2025. Godine. Njemačka kancelarka Angela Merkel je proteklih mjeseci više puta naglasila da BiH ima perspektivu članstva“, navodi portal.