Kad je generalu sinula ideja da prokopa tunel u Sarajevu

U zemljama zapadnog Balkana vlada sve veća skepsa kad je u pitanju proširenje Europske unije, piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svome izdanju od četvrtka (24.11.2011.). Ovaj list se pritom osvrće na najavu da bi Srbija eventualno 9. prosinca mogla dobiti kandidatski status za prijam u EU, naglašavajući ujedno da u zemljama EU vlada oprez, odnosno konkretno navodeći da je službeni Berlin u međuvremenu jasno dao do znanja da će djelovati i protiv većine zemalja članica koje se budu zalagale za kandidatski status Srbije i uložiti veto - "onda, naime, ako Srbija ubrzo ne korigira svoju politiku prema Kosovu. Ono što Berlin ustvari zahtijeva nije pravno priznanje bivše provincije, nego politiku koja bi novu državu faktično akceptirala. Posebice bi Beograd trebao, kako se dalje navodi, prestati s pokušajima da kroz izmjenu granica na sjeveru Kosova 'vrati u svoje okrilje' tamošnje srpsko stanovništvo."

Dačić: Srbija će preživjeti i bez Europske unije

NZZ se u svome članku osvrće na dosadašnje sukobe na sjeveru Kosova i postavljanje barikada i s tim u svezi ponovno pokrenutom tehničkom dijalogu Beograda i Prištine u Bruxellesu. Pored priznavanja sveučilišnih diploma i prezentacije Kosova u međunarodnim forumima, piše NZZ, u ovoj rundi bi se trebalo raspravljati i o kontroli granica između Srbije i Kosova: "Priština to smatra međunarodnom granicom, Beograd u protivnom 'administrativnom linijom'. Šanse za brzo približavanje pozicija su razmjerno male, a time i kandidatski status Srbije visi u zraku. Sada i Beograd smanjuje očekivanja te računa s odbijanjem. Predsjednik Boris Tadić je kazao da bi bilo bolje da se kandidatski status dodijeli tek za godinu dana, ali onda s obvezujućim datumom pregovora. Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić uvjerava da će Srbija preživjeti i bez Europske unije."

Švicarski list također navodi i da se, prema rezultatima anketa provedenih u zemljama zapadnog Balkana, već nekoliko godina smanjuje euforija kad su u pitanju eurointegracije, a da je sve jasnije otrežnjenje po tom pitanju. "A, obrnuto, s neizvjesnom perspektivom gubi se i utjecaj Europske unije na prilike u balkanskim zemljama." - zaključuje NZZ.

"Nadnaravna moć" sarajevskog ratnog tunela

"Nadnaravna moć" je naslov članka Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) u kojemu se piše o glasovitom sarajevskom tunelu, koji je bio jedina spona s vanjskim svijetom u opkoljenom Sarajevu u proteklom ratu. FAZ na ovaj ratni tunel podsjeća povodom emitiranja dokumentarnog filma u četvrtak navečer na TV postaji zapadnonjemačkog javnog servisa WDR. Frankfurter Allgemeine pojašnjava da se u tom dokumentarcu radi o ljudima koji su u ratu prokopali taj tunel i onima koji su prolazili njime.

"Godine 1992. su Srbi opkolili područje oko glavnog grada Bosne i Hercegovine i tako presjekli svaku dostavnu mogućnost. Pola milijuna ljudi je bilo okruženo protivničkom vojskom. Na brdima oko grada su se rasporedile srpske trupe i gađali topovskom vatrom na grad koji je nekada bio nazivan 'mali Jeruzalem'. U danima kad je bilo najgore, više od 60 ljudi je ubijeno. Bilo je to tih mjeseci kad je jednom bh. generalu sinula ideja da izgradi jedan tunel", opisuje FAZ situaciju koja je dovela do gradnje sarajevskog ratnog tunela, koji je mnogim ljudima bio jedini spas.

"A danas?" - pita FAZ. "Radnici, koji su nekada kopali tunel, nisu čak ni priznanje za to dobili. Nekadašnji tunel-heroji i dalje razvoze i prenose teretne stvari (kao tada u tunelu, op. a.), u mirovini su, uzgajaju pčele ili su nezaposleni. Kad bi se ovo uspjelo pionirsko djelo filmaša (Michael Möller i Slavica Vlahović) kritiziralo, onda samo zato što taj film previše anegdotično prikazuje priču o tunelu. Kronologija vanjskih događaja nije dovoljno došla do izražaja. Možda su se autori previše oslonili na zastrašujuće i dosad neobjavljene scene. Ali to je na koncu ono što čini ovaj film vrijednim." - zaključuje FAZ.

Priredila: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić