Kad se mali nađu između velikih fronti
19. oktobar 2019
Kakve veze imaju šarafcigeri iz okoline Kölna sa sporom oko ilegalnih subvencija za proizvođača zrakoplova Airbus? Takve što i njemačke proizvođače alata pogađaju američke kaznene carine od 25 posto - koje se dodaju na već postojeće u visini do 12,5 posto, a koje su stupile na snagu jučer, 18. listopada. Nove carine su reakcija SAD-a na subvencije EU-a za proizvođača zrakoplova Airbus, koje je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) proglasila neprihvatljivim.
„Potpuno je neprihvatljivo da se mali i srednji njemački proizvođači alata sada uvlače u ovaj sukob oko subvencionirane industrije zrakoplova", kaže Michael Kleinbongartz, predsjednik Udruge industrije alata (FWI) sa sjedištem u Remscheidu. Ovdje, u srcu Sjevernog Porajnja i Vestfalije, posluje posebno veliki broj proizvođača alata koji zapošljavaju ukupno 6.000 ljudi.
Gore od Brexita
Nove carine pogodile su ovu industriju osobito snažno. Na SAD otpada 8,5 posto ukupnog izvoza ove industrije, to je najvažnije tržište za njemačku alatnu industriju koja je u 2018. ostvarila ukupni promet od gotovo pet milijardi eura. Mnogi stručnjaci pretpostavljaju da bi njemački alati - i pored visoke kvalitete - sada u SAD-u mogli postati praktično nepristupačni. „Ovo će jako pogoditi neke kompanije, posebno sada, kada ekonomija u Njemačkoj slabi", kaže direktor FWI-ja Stefan Horst.
Posljedice su dalekosežnije od Brexita, kaže Horst. Posebno za one koji su se usko specijalizirali za neke grupe alata. Jer, carine su usmjerene samo na alate kao što su kliješta, sjekire, škare ili odvijači, odnosno šarafcigeri - i odnose se samo na proizvođače iz Njemačke, ali ne i iz ostatka EU-a.
„Možda su ove selektivne carine reakcija na uspjeh njemačkih proizvođača na američkom tržištu, a trenutni trgovinski sukob samo služi kao pogodan izgovor", naglašava Stefan Horst.
Međutim, ove carine koje je izričito dozvolio WTO zbog dokazanih ilegalnih subvencija Airbusa, namjerno su usmjerene na pojedine sektore i regije - kako bi pravile i politički pritisak. Ostali europski izvozni hitovi, koji će sada imati dodatnu carinu od 25 posto, uključuju talijanski parmezan i španjolsko maslinovo ulje.
Poduzetnici koji proizvode na skupoj lokaciji u Njemačkoj sada su posebno ogorčeni - jer carinama nisu pogođene tvrtke koje su svoju proizvodnju premjestile u zemlje poput Poljske.
Možda je sve kratkoročno?
U alatnoj industriji se slažu da se carine ne mogu potpuno prenijeti na teret kupaca, odnosno da proizvodi ne mogu sada poskupjeti za 25 posto, naglašava Stefan Horst. Da bi zadržale svoju snažnu poziciju u Sjedinjenim Državama tvrtke slijede različite strategije. Hazet sa sjedištem u Remscheidu već je najavio da će smanjiti cijene za SAD za 25 posto, kako bi one ostale stabilne.
Ali, ako carine trajno ostanu vrlo je vjerojatno da će proizvodnja biti premještena u zemlje koje nisu pogođene ovom kaznom, upozorava Ralf Putsch, šef tvrtke Knipex: „Ako radna mjesta jednom odu u inozemstvo, vjerojatno se više neće vratiti."
Proizvođači se sada nadaju pregovaračkim vještinama njemačke vlade i Europske komisije kako bi se izbjegla daljnja eskalacija. I nadaju se da će trajanje kaznenih carina biti ograničeno. Jer, WTO je već presudio da je i američki Boeing dobivao ilegalne državne subvencije.
Ali, dok Svjetska trgovinska organizacija ne da zeleno svjetlo za kaznene carine EU-a protiv američkih kompanija, vjerojatno će proći nekoliko mjeseci. Odluka se očekuje na proljeće 2020. Proizvođači alata u Njemačkoj smatraju da bi bilo najbolje kada bi EU i SAD jednom zauvijek riješili spor oko subvencija zrakoplovnih koncerna i kada bi američke kaznene carine bile ukinute.