1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Kad su komšije bili ljudi"

26. april 2012

Srijeda (25.4.2012.) je u Vijeću Evrope u Strazburu dobrim dijelom bila posvećena BiH. Pred poslanicima je govorio šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija, te otvorena izložba o spašavanju Jevreja tokom II svjetskog rata.

https://p.dw.com/p/14l6b
Ausstellung über Bosnien und Herzegowina in Europarat in Strasbourg ("Kad su komšije bili ljudi", 25.4.2012) *** Bilder von DW-Korrespondent Toni Glamcevsk, April 2012
Ausstellung über Bosnien und Herzegowina im Europarat in StraßburgFoto: DW

Povodom obilježavanja desetogodišnjice prijema BiH u članstvo, u Vijeću Evrope je otvorena i izložba „Kada su komšije bili ljudi”. Izložbu čine fotografije i kratke priče o ljudima koji su nesebično pomagali Jevreje tokom Drugog svjetskog rata, riskirajući tako svoje sopstvene živote, autora Elija Taubera.

Ausstellung über Bosnien und Herzegowina im Europarat in Straßburg
Dio izložbe Elija TauberaFoto: DW

Sudeći prema interesu posjetilaca, poslije Strazbura će ova izložba produžiti svoj put kroz Evropu.

„Pokazalo se da ona predstavlja ono što je bilo najznačajnije u BiH, a to je zajednički život. Život između različitih naroda i religija, između Hrvata, Bošnjaka, Srba, Jevreja… Bosna je zaista jedna jedinstvena država iako neki ne mogu da shvate zašto je to tako. Pričajuči o spašavanju Jevreja u Drugom svetskom ratu, ja pokušavam da provociram priče koje su se desile i u ovom poslednjem ratu. Jer nije postojao komšiluk samo u Drugom svjetskom ratu, postojao je i u ovom zadnjem ratu. Na žalost se o tome mnogo ne priča”, kaže za autor izložbe Eli Tauber.

Zaboravljena zajednička istorija
Zaboravljena zajednička istorijaFoto: DW

"BiH ima samo jednu vanjsku politiku"

Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija je održao govor u Skupštini Vijeća Evrope i odgovarao na brojna pitanja. On je insistirao da BiH nema više, nego samo jednu vanjsku politiku čiji je cilj „euroatlantska budućnost“. 

Lagumdžija u takmičenju sa komšijama Bosne i Hercegovine vidi šansu za ubržavanje procesa evroatlantske integracije zemlje.

„Očigledno je da ovih deset godina nismo iskoristili na pravi način. Prije deset godina Hrvatska je bila možda par godina ispred nas. Srbija je bila otprilike dvije do tri godine iza nas. Mi smo bili negdje između. Danas, poslije deset godina, možemo konstatovati da je Hrvatska daleko odmakla ispred nas, da je razlika u stepenu evroatlantske uspješnosti između Hrvatske i BiH ogromna. Sa druge strane, Srbija je danas ispred nas. Mi mislim da treba da iskoristimo sve da im se približimo.”

Zlatko Lagumdzija
Zlatko LagumdžijaFoto: DW

Nakon toliko vremena koje je BiH izgubila u razgovorima oko formiranja vlasti, i upozorenja koja su iz Vijeća Evrope zbog toga bila upućena BiH, kao i zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci, ovo je bio prvi istup jednog visokog bh. zvaničnika u Parlamentarnoj Skupštini VE.

BiH će ispuniti svoje obaveze prema Vijeća Evrope

Lagumdžija je rekao kako će BiH, iako je izgubila puno vremena jer godinama ništa nije urađeno po pitanju reforme Ustava, na kraju ispuniti svoje obaveze. ”Nekada to izgleda veoma sporo, ali ćemo mi to uraditi” , poručio je on.

Šef bh. diplomatije je održao govor pred poslanicima Vijeća Evrope
Šef bh. diplomatije je održao govor pred poslanicima Vijeća EvropeFoto: AP

Prije govora u Parlamentarnoj skupštini, Lagumdžija je imao sastanke  sa predsjednikom Skupštine Jean-Claudom Mignonom, a potom sa generalnim tajnikom Vijeća Evrope Thorbjorn Jaglandom, koji je najavio i svoj skori dolazak u Sarajevo. Uoči održavanja ovih sastanaka, britanski šef dipomatije William Hague, kao predsjedavajući Odborom ministara Vijeća Evrope u Deklaraciji ovog tijela zatražio je od bh. vlasti da postignu pomak u provedbi presude Sejdić-Finci do juna.

Lagumdžija vjeruje kako je moguć dogovor i pozitivni pomak: „U narednih dva mjeseca vjerujem da je moguće ostvariti napredak ka članstvu u NATO-savezu. Možemo riješiti slučaj Sejdić-Finci, doći do budžeta i definirati sve pretpostavke za strukturni dijalog sa Briselom te krenuti sa većim optimizmom naprijed ka rešavanju ključnih problema, a to su nagomilani socijalni i ekonomski problemi.”

Autor : Toni Glamčevski

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić