1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako Amerikanci biraju predsjednika?

Christina Bergmann2. novembar 2004

Danas preko 100 miliona Amerikanaca odlučuje o tome da li će svoje povjerenje ukazati aktuelnom predsjedniku Georgu W. Bushu ili će njegovog demokratskog izazivača, Johna Kerrya, učiniti 44-im predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. U Americi nije odlučujuća ukupna većina glasova u zemlji nego izbor novog predsjednika ovisi o broju glasova izbornih povjerenika. To bi najbolje morao znati demokrata Al Gore, koji je prije 4 godine dobio većinu glasova, ali ipak izgubio na predsjedničkim izborima.

https://p.dw.com/p/AVAt

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama proporcionalno broju stanovnika bira određen broj osoba koje postaju članovi kolegijuma izbornih povjerenika. Za većinu država vrijedi sve ili ništa: ko dobije izbore dobija sve glasove izbornih povjerenika. Izborni povjerenici biraju predsjednika. Ukupno ima 538 glasova, tako da je pobjedniku potrebno najmanje 270.

U mnogim saveznim državama je očigledno za koga će glasati izborni povjerenici – tako će skoro sigurno u Kaliforniji i New Yorku pobijediti John Kerry, a u Texasu i Virginiji George W.Bush. U New Mexiku, Minnesoti, Iowi, Wisconsinu, Floridi i Ohaju se ne može predvidjeti ko bi mogao pobijediti. To su takozvane ključne države. Oba predsjednička kandidata su strasno vrbovala birače u tim državama.

Američki istraživač javnog mnijenja John Zogby kaže:

"Ovi izbori u Americi se održavaju u okruženju dviju zaraćenih nacija. Obje strane su prilično iste veličine, ali polarizovane tako kao nikad do sad. Fundamentalno se razlikuju u svom kulturnom, religijskom, ideološkom i demografskom zaleđu", kaže Zogby.

Izklazak na izbore je također odlučujući za rezultat izbora. Veliki odziv birača bi mogao koristiti demokratskom kandidatu Johnu Kerryu. Iskustvo je pokazalo da glasači koji se u zadnjem momentu odluče izaći na izbore glasaju upravo za izazivača. Jedno je sigurno: mnogo više birača se registrovalo nego prije 4 godine. I većina njih je već iskoristila svoje biračko pravo, jer smatraju da se fijasko od 2000-e godine ne smije ponoviti. Tada je odluku o pobjedniku na predsjedničkim izborima donio Vrhovni sud.

Ali šta ako opet nastanu problemi vezani za prebrojavanje glasova? I republikanci i demokrate su angažovali više hiljada advokata da posmatraju izbore. Kako John Zogby objašnjava, za ove izbore je karakterističan još jedan fenomen:

"I prije smo imali tijesnih rezulatata izbora, ali još nikad strane nisu bile tako polarizovane, tako ljute i tako nevoljne prihvatiti pobjednika koji nije njihov favorit".

Zbog razlika u vremenskim zonama i razlika u vremenu zatvaranja birališta, izborna noć će biti duga i napeta. Odlučujuće će biti koji će od kandidata uspjeti pridobiti ključne države – prije svega države Ohajo i Floridu, koje imaju najviše izbornih povjerenika.

Kolegijum izbornih povjerenika se sastaje 13-og decembra kada će izabrati 44-og predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ma ko to bude, morat će se eventualno pripremiti na to da će u oba doma Kongresa dominirati različite partije, jer Amerikanci pored predsjednika biraju i mandate za Predstavnički dom i trećinu senatorskih mjesta. Trenutno republikanci imaju većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. Njihova prednost je doduše tijesna, tako da je promjena većine u korist demokrata moguća.