Kako bi Ukrajina trebala izgledati nakon rata?

Dvodnevna konferencija u Luganu bila je zamišljena kao godišnja "reformska konferencija" za Ukrajinu i prije napada Rusije na ovu zemlju. Sada se postavlja pitanje kako da ova izmučena i uništena država ponovo stane na noge kada jednoga dana zavlada mir? I ko će joj i kako u tome pomoći? U tu svrhu, predstavnici ukrajinskog "Nacionalnog vijeća za obnovu" žele predstaviti svoje ideje OECD-u, Evropskoj banci za obnovu i razvoj, UN-u kao i predstavnicima vlada i privrednicima iz 40 zemalja - iako se Ukrajina još uvijek bori za opstanak.

 "Nemamo pojma kada će se rat završiti, kako će se završiti i kako će zemlja tada izgledati", kaže ekonomski stručnjak Andrian Prokip iz kijevskog think tanka "Ukrainian Institute for the Future" (Ukrajinski institut za budućnost"). Unatoč tome, na skicama rekonstrukcije radi se od početka aprila. Tada je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj prvi put razgovarao s ministrima i stručnjacima iz velikih konzultantskih firmi o nacrtima koje su pripremili. Londonski Centar za istraživanje ekonomske politike u isto vrijeme objavio je svoj izvještaj na ovu temu. Glavne teze su da Ukrajina treba ciljano raditi na integraciji u EU i pokazati puno lične odgovornosti. Trebali bi se stvoriti poticaji za priliv kapitala i tehnologije iz inostranstva a klimatsku neutralnost učiniti temeljem nove infrastrukture. Nezavisno tijelo blisko EU-u trebalo bi nadzirati i kontrolirati mjere poduzete za provedbu istorijskog "Maršalovog plana", poput "Uprave za privrednu saradnju".

"Maršalov plan" nije čarobna riječ u Kijevu

Ali, takva institucija, sudeći po pisanju  ukrajinskog izdanja "Forbesa", nije naišla na veliko odobravanje u Kijeva - ukrajinska vlada radije drži uzde u svojim rukama. Inače, obećanje o "Maršalovom planu" ne izaziva previše entuzijazma u zemlji. "Mislim da niko ne bi želio da se u Ukrajini primjeni Maršalov plan od prije 70 godina", kaže Hlib Wyschlinsky, direktor think tanka. "Centar za ekonomsku strategiju". Prilike u poslijeratnoj Ukrajini uveliko se razlikuju od onih u zapadnoj Evropi nakon Drugog svjetskog rata – što, uzgred, londonski stručni izvještaj drugačije ocjenjuje.

Ekspert Prokip smatra da izraz "Maršalov plan", koji budi pozitivne asocijacije na privredno čudo u Njemačkoj, u Ukrajini nije čarobna riječ, već je jednostavno sinonim za program poslijeratne obnove. Delegacija predvođena premijerom Denisom Schmyhalom i šefom Ureda predsjednika Andrijem Yermakom, koji su na čelu Nacionalnog vijeća za obnovu, treba u Luganu predstaviti stajališta Kijeva. Ukrajinski "Forbes" piše kako bi dokumenat trebao biti sveobuhvatan i baviti se kako idejama za investicijske programe tako i konkretnim nacrtima zakona za reforme koje se već trebaju donijeti - od planiranih integracija u EU do privremene procjene ratne štete.

Obećani novac sporo teče. Na ključna pitanja još uvijek nema odgovora:  Kakvu bi ulogu zemlje donatori trebale igrati u procesu obnove? Upravlja li se iz Kijeva ili iz Brisela? Odakle bi zemlje, koje su obećale pomoć, trebale izdvojiti potrebne svote? Stručnjak Wyschlinskyj ne gaji iluzije da će vladama zemalja G7 i EU biti teško objasniti svojim građanima, posebno nakon koronakrize i recesije, zašto se ogromna državna sredstva godinama i desetljećima sada trebaju slijevati u Ukrajinu. Stoga on ne očekuje ni brzi početak priprema: "Očekivanja su na neki način bila veća u aprilu nego sad. Vidimo da se mnoga obećanja veoma polako pretvaraju u novac…"

Kako spriječiti korupciju u Ukrajini?

Kako procese učiniti transparentnima za sve strane i kako spriječiti korupciju u ukrajinskom oligarhijskom ekonomskom i političkom sistemu "pitanja su od sekundarne hitnosti". Takav stav buduće donatorske institucije nikako ne bi trebale dijeliti. U izvještaju, koji je Evropski revizorski sud objavio 2021. godine, zaključak je bio da korupcija velikih razmjera - tj. zloupotreba ovlasti na visokoj razini, po kojoj nekolicina ljudi osigurava sebi prednosti na račun ostalih – "je bila i ostala centralni problem u Ukrajini" na kojem se, unatoč pomoći od strane EU-a, premalo radi.

Ukrajina polaže velike nade u svoj novi status kandidata za članstvo u EU: Wyschlinskyj, na primjer, smatra da je "vrlo racionalan način" pristupiti obnovi zemlje i integraciji u EU uvezanošću i bliskom saradnjom  - tako da se obnovljena Ukrajina „bez vidljivih šavova" može povezati odnosno ukrojiti u unutrašnje tržište EU. Za to bi se mogla koristiti i ruska sredstva, konfiskovana u sklopu sankcija, kaže  se u izvještaju. To predlažu i londonski stručnjaci, od kojih su dvojica sada članovi „Nacionalnog vijeća za obnovu".

Energetski stručnjak Prokip ističe da je potrebna vizija kako bi država trebala izgledati. Radi li se samo o obnovi infrastrukture koju je uništila i opljačkala Rusija, ili o izgradnji nove, moderne ekonomije? "Dosadašnja ukrajinska ekonomija je neučinkovita, gladna energije i u mnogim industrijskim granama primjenjuje model naslijeđen od Sovjetskog Saveza, koji se oslanjao na izvoz sirovina", kaže Prokip. U starijoj populaciji, koja je ostala u ratom pogođenoj zemlji i koja još uvijek ima veći udio u demografskoj strukturi , također prevladava paternalistički mentalitet po kojem država mora osigurati tvornice i radna mjesta. U isto vrijeme, međutim, ne postoji povjerenje prema državnim institucijama i vjeruje se populistima koji se predstavljaju kao narodni tribuni ali u interesu imaju samo vlastito bogaćenje. Malo je vjerovatno da će ti Ukrajinci pristati na preorijentaciju na IT i druge kreativne branše ili na dovođenje radne snage primjerice iz Azije i Afrike.

Može li Ukrajina opstati bez radnika dovedenih iz inostranstva tzv. gastarbajtera? Više od deset posto stanovništva je izbjeglo, a kako rat bude odmicao, mnogi, koji su započeli novi život u inostranstvu, mogli bi tamo i ostati, pretpostavljaju oba ekonomska eksperta. Prokip međutim naglašava da „neće otići baš svi, koji bi mogli biti uspješni u inostranstvu". Bez obzira na to, Vyshlinskyj upozorava: "Mogli bismo se naći u situaciji da novac stigne u Ukrajinu nakon rata, ali da nema nikoga ko bi ga mogao iskoristiti."

ARD-Tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu