Kako je Argentina preživjela krizu?

Državni certifikati imali su dobar glas i važili su kao pouzdani, a oni iz zemalja ubrzanog privrednog razvoja, kao što je Argentina, imali su i solidnu kamatu. Nije ni čudo što su mnogi u Njemačkoj posezali za ovakvim vrijednosnim papirima. Stotinjak njih su sada klijenti advokata Jakoba Heichelea:

"Veći dio mojih klijenata su stariji ljudi. Oni su na ovaj način željeli osigurati svoje prihode. Za njih je gorka spoznaja da ne mogu dobiti svoj novac, i da već osam godina nemaju ništa od uplaćenog novca. Novac nedostaje jer penzija često nije dovoljna da se podmire svi troškovi..."

Probuđena nada

Proteklih sedmica među ulagačima je ponovo probuđena nada. Vladi je potreban novac, mada Agentina na međunarodnom planu i dalje ima imidž kreditno-nelikvidne zemlje. Ministar ekonomije Amado Boudou pokušava stoga riješiti konflikte sa starim ulagačima. Ali, po riječima advokata Jakoba Heichelea, najnovija ponuda argentinske vlade sve je drugo samo ne atraktivna:

"Prema našem proračunu, napravljenim sa jednim bankarom, Argentina bi bila spremna da vrati samo 30% do 33% novca, koji mi zahtijevamo, u to su uračunate i kamate. Stoga je za nas ta ponuda apsolutno neprihvatljiva."

No, za razliku od običnih građana štediša, Hedge fondovi oduševljeno prihvataju ponudu argentinskog ministra ekonomije. Razlog je što oni profitiraju od državnog bankrota ali i spremnosti štediša da prodaju svoje certifikate, koji su izgubili puno od svoje prvobitne vrijednosti.

Sitne štediše na cjedilu

Argentina je 2001. godine proglasila nelikvidnost. Razlozi su bili mnogostruki, kao danas u Grčkoj: privredni kriminal, korupcija i nedovoljno konkurentna industrija. "90-godina je Argentina vezala svoju valutu za dolar. Jedan argentinski pezos vrijedio je kao i jedan dolar. To je dovelo do poskupljenja domaćih proizvoda, porasta uvoza i ogromnog trgovinskog deficita. Dugove ova zemlja više nije mogla otplaćivati. Obezvrijeđenje valute bilo je neizbježno", pojašnjava ekonomski ekspert Veronica Rodriguez.

Obezvrijeđeni pezos i velika potražnja za sirovinama i poljoprivrednim proizvodima dovela je do toga da je argentinska privreda 2003. godine doživjela nagli uspon. Uskoro je ova zemlja postala i likvidna. Novac je vraćen samo velikim institucijama poput MMF-a i Svjetske banke. Sitne štediše ostale su na cjedilu. Advokat Jakob Heichele pokušava neobičnim metodama doći do novca svojih klijenata:

"U Rosenheimu smo pokušali zaplijeniti argentinsku izložbu dinosaurusa. Riječ je o eksponatima, čija je vrijednost od 10 do 15 miliona eura. Na žalost nismo imali uspjeha, jer je vlada Bavarske Argentini dala garancije, tako da za vrijeme izložbe nije bila moguća sudska pljenidba".

Autor: Ernst Weber/Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić