Kako je Ciparska banka završila u ruskim rukama?

30 stepeni i mnogo sunca na početku jeseni. Dugo gradsko šetalište, ekskluzivni restorani i luksuzni hoteli, palme dok se pogled ne izgubi. Limassol je lučka metropola u zaljevu Akrotiri i drugi po veličini grad na Cipru - gdje turizam doživljava svoj boom, baš kao i ekonomija. Naime Limassol je i financijski centar Cipra. Ovdje su sjedišta brojnih offshore firmi.

"Cipar i specijalno pravni sistem na Cipru su blagonakloni prema inozemnim investitorima. Investitori iz cijelog svijeta, neovisno je li riječ o Južnoj ili Zapadnoj Europi, Africi ili Aziji ovdje ulažu svoj novac. Baš kao i iz Rusije. Ruski poduzetnici osim toga Cipar vide kao odskočnu dasku za ostala tržišta", kaže Michael Sobolev, ruski financijski savjetnik iz Limassola.

Ipak u jednom momentu se učinilo kao da se ovaj financijski raj raspada. Ruski investitori su na kratko izgubili tlo pod nogama. 25. juna 2012. godine Cipar je podnio zahtjev za dobijanje financijske pomoći. Upravo u tom trenutku su dvije najveće banke u zemlji bile u velikim dugovima. Pomoć je došla godinu dana kasnije. Ukupno deset milijardi eura pomoći dodijeljeno je ovoj maloj otočkoj državi. No zauzvrat su financijski donatori, dakle Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Europska centralna banka, osim uobičajenih reformi, kao što su ukidanje radnih mjesta, smanjenje troškova i povećanje poreza za preduzeća, zatražili provođenje i nekih neuobičajenih mjera.

Među njima: učešće povjerioca u spašavanju Bank of Cyprus - tzv. Bail-in - i ukidanje druge po veličini banke u zemlji, Laiki Bank. Dakle one banke, koje su još 2011. godine uspješno prošle stres test koji je proveo Ured za kontrolu rada banaka EU. Posljedice: Štediše i povjerioci su zbog tzv. Bail-in-a su izgubile na svojoj imovini. Ove neuobičajene mjere su prije svih teško pogodile ruske investitore: "Rusija je pomogla Cipru davanjem kredita. U očima brojnih Rusija je time pomogla stabilizaciji ekonomija na Cipru. Postupak Trojke je stoga naštetio ruskim poduzetnicima što je dovelo do negativnih reakcija", kaže Yaroslav Lissovolik iz Deutsche Bank u Moskvi.

Od gubitnika do dobitnika

Ipak od navodno najvećih gubitnika mogli bi postati najveći dobitnici - jer oni koji su napravili plan spašavanja su nešto previdjeli ili pak nisu željeli vidjeti.

"Kada je odlučeno da će Bank of Cyprus biti spašena zahvaljujući mehanizmu Bail-in bilo je ipak jasno da su ljudi izgubili svoju ušteđevinu, ali da će zauzvrat dobiti akcije. To je tipičnom kod mehanizma Bail-in. Odluka da se pristupi ovom mehanizmu bila je čudna jer je pravi razlog zapravo bio taj da se u spašavanje banaka uključe veliki ruski investitori, a ne porezni obveznici. Ali rezultat je bio da su ti isti ruski oligarsi sada postali akcionari banke. Kakva ironija. Pitam se da li su to zagovornica mehanizma Bail-in imali na umu od početka. To je zapravo bili predvidivo", kaže Sofronis Clerides, ekspert za ekonomiju na Univeritetu Cipar.

Skoro 50 posto depozita velikih investitora u Bank of Cyprus pretvoreno je u akcije, ostatak je podlegao dodatnim kontrolama kapitala. Između 50 i 60 posto svih akcionera Bank of Cyprus su prema navodima medija u ruskim rukama. Riječ je o šest od 16 članova novoizabranog Vijeća direktora Bank of Cyprus - među njima i Vladimir Strzhalkovskiy, bivši predsjednik Uprave ruskog proizvođača nikla Norilsk Nickel i bivši kolega iz KGB-a ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Oni (Trojka - op. aut.) su htejli izbaciti Ruse, ali na koncu su oni našu najveću banku dali u ruke Rusima", citira New York Times ciparskog predsjednika Nikosa Anastasiadesa.

Brojni eksperti se međutim nadaju da će izborom novog Vijeća direktora doći do normalizacije stanja u Bank of Cyprus i povratka svakodnevnom poslovanju - sa ili bez Rusa.

Autori: Rayna Breuer / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić