Kako je Kjurvek prokockao šansu stoljeća

Velika prašina digla se prošlog proljeća kad se čulo da je Donald Tramp navodno ponudio milijardu evra da Kjurvek (Curevac), firma iz njemačkog Tibingena (Tübingen), pravi vakcine protiv korone samo za američko tržište. Ta nepristojna ponuda je odbijena, a Kjurvek je ostao najveća evropska nada, posebno kada se uortačio sa gigantom farmaceutske industrije Bajerom koji je trebalo da masovno proizvodi cjepivo.

-pročitajte još:  Njemačka: Šta će biti sa centrima za vakcinaciju?

Nada je bila uzaludna, kako se ispostavilo. Ne samo da je nekoliko proizvođača napravilo cjepivo prije ove firme, već  podaci kažu da Kjurvekova vakcina – koja je još u fazi ispitivanja – ima efikasnost od svega 47 odsto, nedovoljnu da dobije dozvolu. Kako je saopšteno, prvi presjek pokazuje da djelotvornost cjepiva zavisi od starosti ljudi, kao i varijante korona-virusa.

U pitanju su tek međurezultati, ali vrijednost akcija firme iz Tibingena na Vol stritu smjesta je opala za polovinu.

Veliko razočaranje

Kjurvekovo cjepivo, bazirano na mRNA tehnologiji kao i Bajontekovo i Modernino, nalazi se u posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja sa 40.000 dobrovoljaca. U toj fazi, jedan dio njih dobija vakcinu, a drugi placebo, a onda se prati iz koje od te dvije grupe se koliko ljudi zarazi koronom u svakodnevnom životu i kakav im je tok bolesti.

Prema saopštenju Kjurveka, do sada je otkriveno trinaest različitih varijanti korona-virusa među njihovim dobrovoljcima. Samo jedan jedini slučaj otpada na izvornu varijantu koja se proširila iz Kine, što govori da su mutacije potpuno preuzele primat.

Sada je izvjesno da Kjurvekovo cjepivo neće već u junu dobiti dozvolu Evropske agencije za lijekove, a pitanje je da li će je dobiti uopšte. „Konačna efikasnost bi još mogla da bude drukčija“, rekao je generalni direktor firme Franc-Verner Has, priznajući da je očekivao bolje međurezultate.

Bolje rezultate je očekivao i njemački ministar zdravlja Jens Špan koji sada govori o „velikom razočaranju“.

EU htela 405 miliona doza

Nije ni čudo – Njemačka je već do kraja juna računala sa 1,4 miliona doza od Kjurveka. Evropska unija je unaprijed obezbijedila ukupno 405 miliona doza ove vakcine koja, kako se čini, nikada neće ni krenuti u masovnu proizvodnju.

Menadžer magazin, koji se bavi temama iz poslovnog svijeta, piše da je Kjurvek „prokockao šansu stoljeća“. Prema viđenju tog magazina, milijarder i investitor Ditmar Hop povjerio je stvar pogrešnom menadžmentu.

Drukčije se stvar odvijala u Majncu, gdje je sjedište Bajonteka koji je, u saradnji sa američkim Fajzerom, razvio prvu na zapadu odobrenu vakcinu protiv korone. Bajontekova vrijednost je skočila u nebesa, a vodeći naučnik i osnivač firme Ugur Šahin došao je do bogatstva koje se procjenjuje na 8,6 milijardi dolara.

nr (dpa, afp, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu