Kako je mogao biti ubijen jedan od najčuvanijih Iranaca?
30. novembar 2020
Negodovanje u društvenim mrežama je veliko: „Dok su tajne službe i bezbjednosni aparat zauzeti praćenjem i maltretiranjem studenata, aktivistkinja, novinarki i neistomišljenika, nuklearne naučnike nam ubijaju na ulici usred bijelog dana", navodi se u brojnim tvitovima i komentarima Iranaca, poslije ubistva Mohsena Fahrizadeha.
Treći put za manje od godinu dana iranski bezbjednosni aparat je očigledno zakazao - aparat koji se hvali da ima sve pod kontrolom u Iranu.
27. novembra u blizini Teherana ubijen je nuklearni fizičar Mohsen Fahrizadeh, jedan od najvažnijih iranskih nuklearnih naučnika.
Do tada je na internetu teško mogla da se nađe njegova fotografija. Fahrizadeh, koji se takođe smatra ocem iranskog nuklearnog programa, bio je jedan od najbolje zaštićenih ljudi u Iranu.
Na njega je još 2008. izvršen napad - motociklista je na njegov automobil prikačio eksplozivnu napravu, a Fahrisadeh je jedva uspio da iskoči iz automobila.
Ovaj put nije imao šanse. Ministar odbrane Amir Hatami rekao je da je na Frahrizdehov automobil prvo pucano, a nedugo zatim je na udaljensoti od oko 15 do 20 metara od njega eksplodirao pikap pun eksploziva. Ubrzo nakon toga, nuklearni fizičar je podlegao povredama u bolnici.
Mosad je prije dvije godine ukrao dokumente
Fahrizadeh je bio stručnjak za proizvodnju raketa. Najkasnije od maja 2018, svjetska javnost ga poznaje kao ključnu ličnost iranskog nuklearnog programa.
Tokom konferencije za štampu izraelski premijer Benjamin Netanjahu tada je predstavio materijal koji je izraelska tajna služba Mosad ukrala u Iranu. Netanjahu je najavio vruće detalje o iranskom nuklearnom programu i naglasio: „Zapamtite ovo ime, Fahrisadeh".
Prema izraelskim izvorima, Fahrizadeh je od prije dvadestak godina vodio vojni nuklearni program pod imenom „Amad" („Nada").
Prilikom jedne operacije 2018. Mosad je ukrao više od 55.000 stranica dokumenata tajne službe u Teheranu. Agenti Mosada otvorili su nekoliko ormarića u skladištu sa specijalnim aparatom za vruće rezanje metala. Lociranje tih dokumenata pak ne bi bila moguća bez insajderskog znanja.
Operacija Mosada u Teheranu predstavljala je sramotu za iranski sigurnosni aparat, posebno za tajnu službu Revolucionarne garde. Revolucionarna garda (IRGC) odgovorna je za vojni dio iranskog nuklearnog programa. Za ovaj program regrutuju ljude iz svojih najbližih krugova.
Fahrizadeh - Sulejmani
I 63-godišnji Fahrizadeh je bio član Revolucionarne garde, i to od svoje mladosti. Bio je pod zaštitom IRGC, organizacije za zaštitu informacija - baš kao i komandant brigade Al-Kuds, Kasim Sulejmani, kojeg je američka vojska ubila početkom januara ove godine.
Informacije o prebivalištu Sulejmanija u Iraku CIA i Mosad su navodno dobili od prevodioca iz brigade Al-Kuds u Siriji - Mahmuda Musavi Madžida koji je pogubljen u julu. On je navodno za tajne službe SAD i Izraela špijunirao „razne bezbjednosne oblasti" i zauzvrat dobijao velike sume novca, izjavila je portparolka iranskog pravosuđa.
Činjenica da je prema zvaničnim informacijama Musavi uhapšen u oktobru 2018. ostavlja mnoga pitanja bez odgovora.
Najvažnije glasi: Kako je - u zatvoru dvije godine kasnije - mogao da primi i proslijedi informacije o tome gdje se nalazi general Sulejmani?
Bezbjednosne rupe u sistemu
„Kradu se detalji o nuklearnom programu; ciljano se ubijaju ljudi koji su dobro zaštićeni; u nuklearnim objektima vrše se sabotaže - a organi bezbijednosti se prije svega bave hapšenjem novinara", piše iranski novinar Mehdi Mahdavi Azad.
U junu 2020. godine nuklearno postrojenje u Natancu bilo je meta sabotaže. Eksplozija je nanijela veliku štetu nuklearnom postrojenju i omela proizvodnju centrifuga za obogaćivanje uranijuma. U avgustu je portparol Agencije za atomsku energiju Behrus Kamalvandi potvrdio na državnoj televiziji:
„Eksplozija u Natancu bila je rezultat sabotaže." Ko je stajao iza ove akcije i još uvijek se ne zna.
Poslije atentata na Fahrizadeha, komandant Iranske revolucionarne garde Hosein Salami zaklinje se na osvetu. Na društvenim mrežema su reakcije uglavnom ovakve:
„Baš kao i nakon ubistva generala Sulejmanija. U to vrijeme ste, međutim, napali prazne američke baze, ali istovremeno oborili putnički avion sa nevinim putnicima", piše korisnik na Tviteru - podsjećajući na obaranje ukrajinskog putničkog aviona od strane Irana u januaru 2020. godine što je dovelo do pogibije 176 njegovih putnika.