Kako platiti studij?

Za studente koji dolaze izvan zemalja EU vrlo je malo mogućnosti za iznalaženje izvora financiranja ukoliko sami ne raspolažu s dovoljno novca.

Maithe Santaella dolazi iz Brazila i trenutno studira pravo u Kölnu. Tu je formirana posebna studijska grupa za studente koji dolaze in inozemstva i tamo su već završili pravni fakultet. Njima se pruža mogućnost specijalizacije na polju međunarodnog prava, što na primjer u Brazilu ne postoji: “Ovdje je drugačije. Tu mogu raditi na temama koje u Brazilu uopće ne bi mogla obrađivati. Tu postoji mogućnost studija različitih predmeta, a i biblioteka je odlična.”

Još teže nakon uvođenja taksi za studiranje

Ona uživa u svom boravku u Njemačkoj, jedini problem su financije. Dio novca dobila je od svojih roditelja: “Oni su mi platili put, a za druge stvari koje trebam sam štedjela u Brazilu. Kod nas je normalno da radimo za vrijeme studija, i mogla sam nešto uštedjeti.”

Ona mjesečno treba oko 700 eura, za sobu, knjige i hranu. Problem stranih studenata koji dolaze izvan EU je da tokom studija u Njemačkoj nemaju velike mugućnosti doći do drugih izvora financiranja. Njemački studenti mogu dobiti tzv. Bafög, neku vrstu državnog kredita.

Strani studenti tu mogućnost dobijaju tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj, objašnjava Karl-Heinz Korn iz Ureda za strane akademike u Kölnu: “Situacija se još zaoštrila otkako su u mnogim saveznim zemljama uvedene studijske takse koje iznose u pravilu 500 eura po semestru. Za mnoge strane studente to je puno novca.”

Dobro planirati izdatke

Mnogi studenti zbog toga uzimaju kredite od banaka koje su posebno u tu svrhu razvile nove ponude. U pravilu one se, međutim, odnose na studente iz evropskih zemalja. Za one koji dolaze iz Afrike, Azije ili Latinske Amerike je teže: u pravilu oni moraju imati ili bogate roditelje, ili moraju prije štedjeti.

Oni moraju biti vrlo štedljivi i dobro raspodijeliti sredstva, napominje Korn: “Sve moraju dobro isplanirati i izračunati. Kada zatraže vizu za studij u Njemačkoj, oni moraju otvoriti poseban žiro-račun za studij, na kojem mora biti dovoljno sredstava, u prosjeku oko 7000 eura. Cilj je izbjeći da oni padnu nas teret socijalnih fondova države. To je svakako rizik za ljude, jer u kojoj se mjeri troškovi mogu predvidjeti više godina unaprijed? To je veliko pitanje i veliki problem.”