1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako pomoći privredi jugoistoka Evrope?

Emir Numanović26. novembar 2015

Jugoistoku Evrope su hitno potrebne investicije. Ovo je zaključak privrednih eksperata na Bečkom ekonomskom forumu, koji se pozabavio pitanjem privredne saradnje u tom regionu.

https://p.dw.com/p/1HD0n
Foto: AFP/Getty Images/A.-C. Poujoulat

Evropskoj privredi su potrebne velike reforme. Herbert Stepić je uvjeren u to. On je uposlenik banke Raiffeisen International i godinama se bavi investicijama u države jugoistoka Evrope. "Evropa u prvom redu mora razmisliti o svojim visokim porezima. Poreske stope od 40 odsto mogu biti faktor koji će odbiti investitore i nagnati ih da odu negdje drugo, gdje su porezi manji", izavio je na skupu pod nazivom Vienna Economic Forum (VEF) u glavnom gradu Austrije, Beču. Cilj ovog foruma je da podstakne saradnju privreda u regiji. Članice ovog foruma su, osim Austrije, države Zapadnog Balkana i druge države srednje i istočne Evrope.

Stepić je istakao kako se regulative o radu banaka u Evropi razlikuju od države do države. "Banke sada moraju raspolagati rezervama kapitala kako se ne bi našle u situaciji da ih države moraju spašavati novcem iz državnih budžeta. To je u redu. Ali, koliko kapitala je potrebno? U jednoj zemlji je to sedam odsto od ukupnog kapitala banke, u drugoj je to 23, a u trećoj čak 50 odsto kapitala. Ako je neka banka aktivna na međunarodnom tržištu finansijama, ona prilikom investicija u jugoistočnoj Evropi mora da ispuni stotine različitih propisa." To otežava investicije, a "poznato je da se u Evropi u 80 odsto slučajeva poslovi finansiraju preko banaka", navodi Stepić.

"Potrebno ostvariti dobre odnose među državama"

Pri tome su upravo jugoistoku Evrope potrebne investicije, i do njih mora da dođe bez birokratskih prepreka kako bi moglo da se djeluje na nivou cijelog kontinenta, a ne samo na nivou EU. Samo na taj način Evropa može da ostane konkurentna na međunarodnom planu i samo tako je evropsko tržište dovoljno veliko da bude konkurencija američkom ili azijskom. Na to ukazuje i Erhard Busek. On je predsjednik foruma VEF koji već godinama raspravlja o investicijama na jugoistoku Evrope. "U prvom redu potrebno je ostvariti razmjenu i dobre odnose među samim državama tog regiona, koje bi onda, u paketu, mogle biti povezane s EU i tako doprinijeti sveukupnom privrednom rastu", kaže Busek.

Erhard Busek: najvažnija je međusobna saradnja
Erhard Busek: najvažnija je međusobna saradnjaFoto: DW/E.Numanovic

U jugoistočnoj Evropi ima mnoštvo sektora pogodnih za investicije. Eksperti koji su se okupili na ovom forumu u Beču su jedinstveni u tome. To su prvenstveno infrastrukturni projekti, energetski sektor, te sektor telekomunikacije i turizma. Na tom planu je aktivna Evropska banka za obnovu i razvoj u kojoj je za region Zapadnog Balkana zadužen Holger Muent. "Mi smo angažovani na povezivanju tih država cestama, željeznicom i na povezivanju elektroenergetskih sistema. Upravo protekle godine smo u Makedoniji okončali jedan veliki projekat na željeznici, na koridoru 8, koji povezuje istok i zapad Balkana." Ove godine su aktivni na jednom sličnom projektu na Kosovu. "U pogledu cestovnih veza se nadamo da ćemo do kraja ove godine okončati još jedan projekat na izgradnji koridora 5c u Bosni i Hercegovini", kaže Muent.

Holger Muent: okončan veliki projekt u Makedoniji
Holger Muent: okončan veliki projekt u MakedonijiFoto: DW/E.Numanovic

Bolja certifikacija produkata

Ovi koridori će se vezati za važne evropske koridore, što će i zemlje regiona približiti EU. U principu se, međutim, radi na tome da se stvori prostor na kojem će dobro funkcionisati interna razmjena roba i usluga.

Eksperti ovog foruma smatraju da ima prostora i za poboljšanje certifikacije i registracije proizvoda. Ako neki produkt ima certifikat za Bugarsku, onda nema razloga da mu je potreban novi certifikat za Rumuniju. Napredak na tom polju kao i stvaranje dobre političke klime zadatak je koji je na dnevnom redu takozvanog Berlinskog procesa koji oranizuje sastanke političkih lidera i menadžera. Oni rade na poboljšanju privrednih veza i privlačenju investicija u zemlje Zapadnog Balkana.

Nove saobraćajnice za jugoistok Evrope

Neke firme već profitiraju od toga. Poboljšanje cestovnih veza dovelo je do jačanje pozicije austrijske pošte u regionu. Ona je u međuvremenu prisutna u Hrvatskoj, Slovačkoj, Turskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te u Crnoj Gori. U tim državama ova firma ima 17.000 vozila za dostavu paketa. To je udesetostručilo promet koji ostvaruje ovaj koncern, donijelo nova radna mjesta, ali je dalo i novi impuls cjelokupoj evropskoj privredi.

Otvaraju se šanse i za preduzeća sa jugoistoka Evrope. Bolje saobraćajne veze tako idu na ruku bugarske famaceutske kompanije Sopharma. Menadžer ove firme Ognian Donev kaže: "Kada smo bili mali producent, imali smo 200 radnika. Danas, kada smo aktivni na polju pružanja medicinskih usluga, imamo 1200 saradnika." Sopharma je u međuvremenu produkciju prebacila u Ukrajinu, Srbiju i Bjelorusiju. "Odlučujući faktor uspjeha je bilo to što se transport naše robe preko granica odvijao bez problema", tvrdi Donev.

Ipak, jedan problem je i dalje prisutan, čak i sa poboljšanim cestovnim vezama i inenziviranom privrednom saradnjom. "Evropa jednostavno ima previše granica", kaže bankar Herbert Stepić. U itneresu svih Evropljana bi bilo kada bi one prestale biti prepreka privredi.