Kako se boriti protiv lažnih lijekova?

Distrikt Ituri, Demokratska Republika Kongo: Između decembra 2014. i avgusta 2015. dopremljeno je 1.029 ljudi sa zagonetnim simptomima u Zdravstvene centre nevladine organizacije "Ljekari bez granica". S obzirom na simptome, ljekari su najprije mislili da se radi o epidemiji meningitisa. Tek nakon sedmica intenzivne potrage za uzročnikom epidemije postalo je jasno da su se simptomi bolesti pojavili nakon uzimanja krivotvorenog lijeka za smirenje "diazepam". Jedanaest ljudi je umrlo, od toga petero djece ispod pet godina. 

Ovo je samo jedan od brojnih primjera iz datoteke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Od 2013. godine WHO sistematski prikuplja dokumentaciju o lažnim lijekovima i po potrebi izdaje upozorenja. Skoro sve zemlje su time pogođene, no u Africi je problem posebno veliki: 42 posto upozorenja koja je izdala Svjetska zdravstvna organizacija stigla su iz Afrike. Od 13 upozorenja, koje je WHO objavila između 2015. i 2017. godine, jedanaest se odnosilo na afričke zemlje i regije.

Pernette Bourdillon Esteve, zadužena za analizu podataka u WHO, smatra da je razlog za to falsifikovanje lijekova, do kojeg prije svega dolazi tamo, gdje postoji ograničen pristup medikamentima, loše vođenje poslova vlade i nepostojanje adekvatnih stručnih kapaciteta. Ti faktori odnose se na siromašne zemlje ili zemlje u razvoju, u koje spadaju mnoge afričke zemlje. 

Jedan od deset lijekova je krivotvoren

Kako bi se ušlo u trag proizvodnji krivotvorenih lijekova, WHO je protekle godine napravila analizu više od stotinu pojedinačnih studija i banaka podataka. Rezultati izvještaja su alarmantni: 10,5 posto svih medikamenata u tim  zemljama je krivotvoreno. Posebno često se krivotvore lijekovi protiv inače izlječivih bolesti kao što su malarija i bakerijske infekcije poput bakterijske upale pluća, što ima dalekosežne posljedice. Samo od ove dvije bolesti je, kako pokazuje studija, došlo do 267.000 smrtnih slučajeva od malarije i 20.225 od upale pluća kod djece na području Subsahara Afrike.

Wiltshire Johnsonu, šefu Službe za kontrolu lijekova u Siera Leone, odavno su jasne dimenzije problema. "Kada vlada siromaštvo kao u Subsahara-Africi ljudi su spremni da biraju najjeftinije opcije." Besskrupulozni trgovci to koriste, nabavljaju ilegalne lijekove i prodaju ih ljudima.

Njegova služba poduzela je mjere protiv toga poput uspostave laboratorija za kontrolu kvaliteta lijekova, kaže Johnson u intervjuu za DW. No, jako je teško suzbiti krijumčarenje lijekova iz inostranstva. "Naše granične kontrole i graničari nisu tako brojni i dobro opremljeni da bi mogli da nadziru sve granične prelaze."

Odavno je trgovina sa krivotvorenim lijekovima toliko prisutna da prevazilazi mogućnosti afričkih zemalja da se bore protiv nje. Najveći broj krivotvorenih preparata dolazi iz Kine i Indije, ali i u Africi su aktivni falsifikatori lijekova. Stoga su, prema riječima ekspertice WHO Pernette Bourdillon, potrebne kontramjere na svim nivoima. 

No, kad je riječ o neposrednoj istrazi uzroka neke epidemije, najvažnije je da se stvari razriješe na licu mjesta. "Ljudi moraju znati za rizik koji im prijeti kada uzimaju krivotvorene medikamente", kaže Esteve. Pored toga sve se mora prijaviti nadležnima u zemlji.

Kreativna rješenja iz Gane

Veliki problem je nešto, na šta upućuje jedan prolaznik, kojeg smo sreli na ulici glavnog grada Gane Accre: "Ne vjerujem da bih ja mogao razlikovati pravi od krivotvorenog lijeka. To me uznemirava, jer znam da lako mogu da kupim lažni lijek, koji šteti mom zdravlju."

Sada jedna firma u Gani želi da poduzme nešto kako bi zaštitila obične ljude. Tech-firma mPedigrees sa sjedištem u Accri pomaže farmaceutskim koncernima da osigura svoje proizvode od krivotvorenja a time ujedno pomogne pacijentima da razlikuju prave od lažnih lijekova. 

Sve što je za to potrebno je mobilni telefon, kaže glavni strateg firme Selorm Branttie. "Ljudi kupe pakovanje lijekova, u kojem je sličica sa poljem koje možete da ostružete i dobijete kod. Taj kod pošaljete kao SMS na određeni broj i u roku od 5 do 7 sekundi dobijete potvrdu da li je lijek pravi ili je krivotvoren."

Ova firma je aktivna u 12 afričkih zemalja i saopštila je da je do sada 75 miliona ljudi direktno ili indirektno profitiralo od ove tehnologije. Pa ipak je put ka više sigurnosti u pogledu korištenja nekrivotvorenih lijekova u Africi još uvijek dalek.