Kakva je budućnost knjige?
2. april 2010
Lamija Leto je učenica osmog razreda Četvrte OŠ iz Mostara. Redovan je posjetilac kako školske, tako i Narodne biblioteke u Mostaru gdje čita djela različitog žanra. Iako pripada mladoj generaciji koja se aktivno koristi internetom, kaže da se ne može uporediti odlazak u biblioteku i čitanje knjiga s interneta. „Ljepše je čitati knjigu na klasičan način, kada osjetite korice u rukama, onaj njen posebni miris – to je nešto specifično, što ne možete osjetiti kada čitate knjige u digitalnoj formi na internetu“ kaže Lamija.
Prema riječima odgovornih u mostarskoj Narodnoj biblioteci ne znači da će digitalizacija ugroziti i umanjiti popularnost klasičnog načina čitanja. „Listanje knjige nije samo fizički pokret dolaska na novu stranu, već i posebno iskustvo koje mnogi doživljavaju gotovo kao meditaciju“, kažu u Narodnoj bilioteci u Mostaru. Rasim Prguda direktor Narodne biblioteka ističe kako poštuje i zalaže se da svi, a posebno mladi, budu u koraku sa tehnikom savremenog svijeta. „Ipak, mišljenja sam da je svaka pročitana knjiga mnogo vrijednija od čitanja na internetu, jer su to većinom skraćena izdanja koja ne mogu dočarati pravi duh čitanja knjige s police iz biblioteke. Knjiga je na broju jedan!“, ističe Prguda.
Njegova supruga Zejna je nastavnica bosanskog jezika i bibliotekarka u mostarskoj Četvrtoj osnovnoj školi. „Najmlađi učenici iz početnih razreda osnovne škole se redovno učlanjuju i koriste usluge biblioteke i to je ohrabrujuće. Oni stariji također čitaju, no nešto manje jer su vjerovatno okrenuti i drugim izvorima i mogućnostima, poput interneta“, kaže Zejna.
Čitanje kao navika
Ana Rezić, šefica u jednoj mostarskoj knjižari, kaže da uprkos sve većoj popularnosti elektronskih knjiga nisu primijetili pad prodaje ili manju posjetu u knjižari. "Mislim da elektronska knjiga može biti zamjena za neku enciklopediju ili bazu podataka do koje se inače teško dolazi, ali svakako da ne može zamijeniti klasičnu knjigu", kaže ona i dodaje da kupci upravo i kupuju književna djela radi opuštanja i uživanja u njima, što čitanje posredstvom ekrana ne može priuštiti.
Digitalna budućnost čitanja?
Ipak, postoje i oni koji klasične knjige smatraju prošlošću. Knjige su, smatraju neki, potpuno zastarjele. Fizički govorimo o hrpi papira čija se težina zna popeti i na nekoliko kilograma. Knjige su isto tako nepraktične, teške, zauzimaju mnogo prostora i zahtijevaju svoju policu. Znaju biti prašnjave, teško dobavljive, kabaste. Istina, svi smo emocionalno vezani za njih, dobar su poklon, možemo ih staviti pod nogu stola da se ne ljulja i još mnogo toga. Ako baš želimo, možemo ih i čitati“ ironično kaže naš sagovornik koji redovno na internet „izbacuje“ knjige u elektronskoj formi. Ne želi da mu otkrivamo ime, jer u onom što radi ne poštuje autorska prava. „A, ko danas poštuje autorska prava?!“ pita se naš sagovornik. „Internet je prepun muzike, spotova, filmova i još mnogo toga za što nisu plaćena autorska prva, niti se ona poštuju. Ako već možete doći do svega toga na netu, zašto bi elektronske knjige bile iznimka?!“
Vratimo se na početak priče. Lamija Leto s nekoliko posuđenih knjiga u ruci odlazi iz biblioteke, s riječima da će knjige koje je upravo vratila preporučiti i svojim prijateljima. „Naravno da ima mladih koji žele čitati knjige. S prijateljicama razmjenjujem informacije o knjigama i utiske nakon pročitanog djela. Za mene je to nešto posebno, što ne želim izgubiti!“ priča Lamija.
Stanje odnosa čitanja knjiga elektronskim i klasičnim načinom u Evropi i svijetu je znatno drugačije od onog u BiH. Ipak je ovo zemlja koja još uvijek prolazi kroz brojne teškoće a i manji broj stanovništva koristi Internet i njegove prednosti. Vjerovatno će trebati još vremena da online čitanje knjiga zaživi na bh području. Do tada, ljubiteljima pisane riječi ostaje da uživaju u klasičnoj knjizi kupljenoj u knjižari ili posuđenoj u biblioteci.
Autor: Sanel Kajan
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić