Kakve su šanse BiH u Talinu?

U odnosu na decembar prošle godine, kada NATO Savez nije dao „zeleno svjetlo“ BiH za pristupanje Akcionom planu za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi, sada postoji više indikatora koji idu u pravcu donošenja pozitivne odluke. Očekivanja su da bi nastavak približavanja BiH NATO-u doprinio stabilizaciji zemlje iznutra i povoljno uticao na prilike u regionu.

Kada u decembru prošle godine NATO nije pozvao BiH u Akcioni plani za članstvo (MAP), poručeno je da je BiH dobrodošla u MAP, ali da se očekuju konkretni pomaci u zemlji. Od decembra do danas Sjevernoatlantski savez pažljivo je pratio razvoj događaja u BiH, i sada postoji više faktora koji idu u prilog pozitivnom odgovoru NATO-a na aplikaciju BiH.

Među njima su i odluke Predsjedništva BiH koje se tiču rješavanja problema viška naoružanja, mjere koje su donijete u cilju povećanja transparentnosti u procesu uništavanja naoružanja, kao i odluke o slanju 10 instruktora vojne policije i jedinice iz BiH u redove Misije ISAF u Afganistanu. Ambasador BiH pri NATO-u, Nikola Radovanović za Dojče vele kaže:

„Izvršene su i procjene rada i napretka BiH tokom 2009-te u više programa koje BiH ima sa NATO, i te ocjene su povoljne. U BiH je 23. marta boravio Severnoatlantski savet na čelu sa generalnim sekretarom Rasmunsenom, i tom prilikom su razmenjene ocene i viđenja na najvišem nivou. Skup svih ovih stvari daje nam za pravo da očekujemo pozitivan ishod sastanka u Talinu.“

U trenutnim konslultacijama među članicama NATO povodom aplikacije BiH za članstvo u MAP postoje dva stava. Jedan je da se BiH pozove u MAP bez ikakvih uslovaljavanja, dok bi se u drugom slučaju taj poziv „vezao“ za nepredak u rješavanju pitanja vlasništva nad nepokretnom vojnom imovinom u BiH.

MAP kao podrška reformama

Da ima pomjeranja u pravcu ka „zelenom svjetlu“ za pridruživanje BiH MAP-u, vidi se i prema pozitivnijem stavu SAD po ovom pitanju. Dok su američki zvaničnici do sada uglavnom izražavali zabrinutost oko situacije u BiH, nepostojanja mogućnosti dogovora, a samim tim ni nepretka u oblasti reformi, ovoga puta diplomatski izvori navode da Vašington prepoznaje neke pozitivne signale iz Sarajeva. I SAD i NATO i dalje žele da vide ubrzanje i pojednostavljivanje donošenja odluka u BiH, kako bi zemlja postala kredibilan kandidat za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, ali kada je u pitanju uslovaljavanje evroatlanskih integracija ustavnim reformama u BiH, ambasador Radovanović kaže:

„Ono što je novo u odnosu na decembar, i prethodno odlučivanje o zahtjevu BiH za ulazak u MAP, jeste ocjena da su MAP i evroatlantske integracije jedan proces koji ima svoju dinamiku, a da su pitanje ustava i političke rasprave i pozicije u BiH proces sa drugom vrstom dinamike. Radi se sad o kompromisu između te dvije ocjene, i pozicioniranju da je korisnije da se omogući konsenzus i napredovanje BiH prema MAP-u.“

U diplomatskim izvorima u Briselu takođe se može čuti mišljenje da bi poziv za članstvo u MAP-u, kao i davanje bezviznog režima BiH, relaksiralo odnose u zemlji pred predstojeće izbore, i dalo novi zamah budućim reformama. Istovremeno podvlači se i činjenica da, pošto će se rasprava o davanju MAP-a BiH voditi na neformalnom sastanku ministra NATO, možda ne bi trebalo očekivati formu odluke, već moguću konstataciju da je BiH ostavrila napredak te da ministri spoljnih poslova NATO „ocjenjuju da su se stekle pretpostavke da se prihvati aplikacije BiH za članstvo u Akcionom planu.“

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić