Karadžić se nije pojavio - prekinuto suđenje

Suđenje jeste počelo, ali je trajalo tek 15 minuta. Sudija O-Gon Kvon (Kwon) je zaključio da se Radovan Karadžić nije pojavio u sudnici, te je stoga pomjereno izlaganje uvodnih riječi Tužilaštva za sutra (utorak, 27.10.). Već prošle sedmice je Karadžić najavio da će bojkotovati suđenje - što je i pretvorio u djelo: ostao je u svojoj ćeliji.

Haško tužilaštvo je protiv Karadžića podiglo optužnicu 25. jula 1995. godine. Optužen je u dvije tačke za genocid: po prvoj - u Bosni i Herecegovini za sve vrijeme rata, po drugoj - u Srebrenici krajem rata. Uz to tužilaštvo ga tereti i za druge ratne zločine.

„Direktiva osam“

U prvoj tački optužnice navodi se da su snage podređene Karadžiću, kao vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske, u napadima na gradove i sela u više od deset bosansko-hercegovačkih opština ubijale civile Bošnjake i Hrvate, protjerivale ih i odvodile u zatočeničke objekte, gdje su zlostavljani i lišavani života.

Po drugoj tački optužnice, Karadžić je 8. marta 1995. godine takozvanom "direktivom osam" naredio jedinicama Vojske Republike Srpske da u srebreničkom regionu stvore "nepodnošljivu situaciju", koja stanovnicima neće dati nikakvu nadu u opstanak. Posljedica te naredbe je i strijeljanje više od 7.000 bošnjačkih muškaraca u julu 1995. godine.

Karadžić je optužen i za granatiranje Sarajeva i snajpersku vatru čiji cilj su bili sarajevski civili. U 44 mjeseca opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine ubijeno je na hiljade građana, među kojima su bila djeca i stare osobe.

Imuniteta nema

Karadžić je, poslije 13 godina skrivanja, uhapšen u Beogradu u julu prošle godine i prebačen u Hag. Od prvog izlaska pred sudije isticao je da, po sporazumu sa američkim pregovaračem Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke), ima imunitet pred Haškim tribunalom navodno dobijen u zamjenu za sopstveno povlačenje iz političkog života Republike Srpske.

Žalbeno vijeće Tribunala je, međutim odbacilo taj Karadžićev zahtjev. Vijeće je istaklo da čak ni postojanje takvog sporazuma sa "trećim licem", kako je obrazloženo, ne bi moglo da anulira suđenje. Imuniteta nema od optužbi za genocid, definitivan je stav sudija.

Pretresno vijeće, kojim predsjedava korejski sudija O-Gon Kvon (Kwon), odlučno je da ne dopusti pretvaranje procesa u platformu za političko promovisanje optuženog, pošto ima na umu iskustva sa suđenja Slobodanu Miloševiću, koje je prenosila Radio televizija Srbije. Postupak će biti koncentrisan na činjenice navedene u optužnici, koja je u konačnoj verziji nešto kraća od prvobitne. U cilju efikasnosti suđenja, tužioci su odustali da izvode dokaze o zločinima u čak deset bosansko-hercegovačkih opština.

Karadžić je podnio zahtjev i za odlaganje procesa, ali i on je odbijen, čime je uklonjena i posljednja prepreka za početak suđenja.

U prvom dijelu suđenja, koje sada počinje u utorak (27.10.), je planirano da prvo uvodnu riječ iznesu zastupnici Tužilastva, a optuženi Karadžić će, kao zastupnik sopstvene odbrane, to učiniti početkom novembra.

Autor: Dževad Sabljaković (dpa/AP/AFP)

Odg. urednici: Svetozar Savić / Marina Martinović