1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Karadžić i "pomirenje naroda"

14. oktobar 2010

Radovan Karadžić završio je trodnevno unakrsno ispitivanje svjedoka Mirze Sabljice. Tužba je danas trebalo da izvede novog svjedoka, ali je sudijsko vijeće odložilo svjedočenje, jer se optuženi osjećao loše.

https://p.dw.com/p/PeNb
Radovan KaradžićFoto: AP

Svjedok Sabljica je balističar, koji je učestvovao u istragama posljedica artiljerijskih i snajperskih napada na Sarajevo i njegove građane 1994. i 95. godine. U optužnici protiv Karadžića naveden je niz takvih napada, među kojima i eksplozija minobacačke granate na Alipašinom polju 22. januara 1994. godine, kad je stradalo šestoro djece i ranjeno još pet osoba, zatim desetak snajperskih napada na tramvaje i granatiranje civila u redu za humanitarnu pomoć na Dobrinji 4. februara 1994. godine, u kojem je poginulo osam a ranjeno 18 ljudi.

U istrazi nakon tih incidenata učestvovao je i svjedok. U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je, u svojstvu zastupnika sopstvene odbrane, osporavao odgovornost srpskih snaga za snajperske i artiljerijske incidente u Sarajevu i nastojao da dokaže da se u istragama krivica smišljeno prebacivala na Vojsku Republike Srpske, dok su granate i meci, po njegovoj tvrdnji, mogli doći i sa položaja "muslimanske vojske", kako je redovno nazivao Armiju Bosne i Hercegovine.

Serbischer Artillerie-Angriff auf den Markale-Markt Sarajevo
Nakon napada na Markale 1994.Foto: AP

U posljednjem dijelu unakrsnog ispitivanja, danas, Karadžić se koncentrisao na analizu istrage nakon eksplozije minobacačke granate na tržnici Markale u Sarajevu 5. februara 1994. godine. Sugerisao je da su istražitelji bili pod pritiskom vlasti u Sarajevu da za taj masakr optuže Vojsku Republike Srpske. Svjedok je, suprotno Karadžiću, tvrdio da su istražni timovi Državne bezbjednosti radili profesionalno, bez pritiska bilo kakvih vojnih ili političkih organizacija i da su nastojali samo da utvrde krivce za takva kriminalna djela.

Karadžić o pomirenju

Na kraju, Karadžić je istakao da je utvrđivanje istine o tome ko je odgovoran za taj i druge zločine neophodno, da bi, kako je rekao, došlo do "pomirenja naroda u Bosni i Hercegovini". S tim u vezi upitao je svjedoka šta misli o "pomirenju naroda".

Ein Screenshot einer Berichterstattung des Serbischen Fernsehens über den Krieg in Sarajevo
Sarajevo na metiFoto: Serbisches Fernsehen / RTS

"Meni je žao što su uopće ratovali. Iz moje perspektive, kao čovjeka koji je nacionalno opredijeljen kao Bosanac, ja sve te – kako vi kažete – narode gledam kao jedan i ja bih volio da moja domovina Bosna i Hercegovina i svi njeni građani žive prosperitetno i da postanemo dio Evrope. Mislim da tu i pripadamo, bez obzira na naše etničke različitosti. Imamo toliko toga zajedničkog i možemo, uz malo više volje, ići puno lakše naprijed."

Tužba je trebalo danas da izvede još jednog svjedoka, ali, pošto je bilo očigledno da se Karadžić loše zdravstveno osjeća, sudijsko vijeće je odlučilo da prekine zasjedanje i to svjedočenje odloži. Međutim, proces će se ipak sutra nastaviti javnom raspravom o Karadžićevom zahtjevu da mu vlasti Bosne i Hercegovine dostave dokumente koje smatra relevantnim za svoju odbranu. Na ovom zasjedanju treba da učestvuju "ovlašćeni predstavnici BiH".

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: Jasmina Rose