Karadžić optužuje Njemačku za šverc oružja Armiji BiH

Ti dokumenti su, po tvrdnji optuženog, neophodni za njegovu odbranu.

Većina od tridesetak država i međunarodnih organizacija od kojih je optuženi tražio diplomatske dokumente pozitivno je odgovorila na njegov zahtjev. Pet pomenutih država, međutim, smatra da traženi dokumenti nisu relevantni za postupak, i odbile su da ih dostave. Karadžić je na to od sudijskog vijeća zahtijevao da tim državama izda obavezujući nalog. Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon je odlučio da zakaže raspravu i da predstavnici tih zemalja, tužilac i optuženi iznesu svoje argumente. Na samom početku zasjedanja, saopštio je da je predstavnik Bosne i Hercegovine, kako je rekao, iz «tehničkih razloga» spriječen da prisustvuje danačnjoj raspravi.

Opasnost da Tribunal postane politička vježbaonica

Prvi govornik bio je predstavnik Njemačke, ambasador Tomas Lojfer.

“Zatražili smo da podnesci optuženog ne budu usvojeni u predmet, odnosno ispunjeni jer je gospodin Karadžić suočen sa optužbom za genocid i druge zločine. Zbog toga ne znamo zbog čega bi ti dokumenti trebali biti dostavljeni. Mi ćemo se i dalje držati našeg stava da ne bismo trebali ići natrag na politička zbivanja koja su se događala između 1991. i 1995. godine. Ako se to bude radilo, onda će ovo biti politička vježba, a ne suđenje i Tribunal,” rekao je diplomatski predstavnik Njemačke.

Karadžić tvrdi da je Njemačka odgovorna

Optuženi Karadžić je ipak nastojao da, odgovarajući ambasadoru Lojferu, argumentaciju ponovo vrati na davnašnje političke teme, a ne da se koncentriše na pitanja iz optužnice.

“Što se tiče pitanja genocida, genocid se veže u glavnom za Srebrenicu. A pitanje šverca oružja za muslimansku armiju, koje je dolazilo preko Njemačke, ne može biti bez značaja. Zamolio bih ekselenciju, ambasadora Njemačke da ima na umu da su i američki državni sekretar Voren Kristofer, i predsjednik Klinton, i međunarodni pregovarač lord Karington i francuski visoki zvaničnici označili Njemačku ka veoma odgovornu za zbivanja u Bosni Hercegovini tog vremena. Ne razumem zašto nam se na daju dokumenti koji će biti upotrebljeni ovde na bezbedan način po Nemačku,» rekao je optuženi.

Konkretnih dokaza nema

U raspravu se umiješao predsjedavajući sudija Kvon:

«Imate li vi bilo kakvih dokaza ili značajnog materijala koji bi ukazao da Njemačka ima materijala koji vi pokušavate da dobijete?»

«Za ovu konretnu tačku nemam, ali bi bilo prosto neverovatno da Nemačka, koja je bila glavni ili jedan od glavnih aktera zbivanja na Balkanu, da nema ništa u tom smislu,» rekao je Karadžić.

Da li će ili ne Njemačkoj biti izdan obavezujući nalog odlučiće četveročlano sudijsko vijeće nakon što prouči argumente iz današnje rasprave koja još nije završena. Preostalo je da svoje protivljenje dostavljanju izvjesnih argumeneta, poslije Francuske, obrazlože još Hrvatska i Iran.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: Zorica Ilić