1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Karahasan: “Da, Karadžić je žrtva historije!”

8. maj 2010

Dževad Karahasan, prvi put nakon kritika zbog njegovog stava o Radovanu Karadžiću, objašnjava zašto smatra da haški optuženik nije monstrum, zašto je kritikovan u bh. javnosti, ali i šta misli o današnjoj Europi.

https://p.dw.com/p/NIlr
Dževad KarahasanFoto: DW

Dževad Karahasan, bosanskohercegovački književnik, esejist, dramaturg; predavač na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gradski pisar u austrijskom Gracu, te gostujući profesor na različitim europskim univerzitetima. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada među kojima nagrade Bruno-Kreisky za političku knjigu, potom Europske nagrade za esejistiku Charles Veillon, te nagrade Lajpciškog sajma knjige za europsko razumijevanje. Karahasanova djela su prevođena na brojne jezike: od „Istočnog diwana“, preko kratkog romana „Sara i Serafin“, do „Izvještaja iz tamnog vilajeta“. On je, kako i sam potvrđuje, više čitan i poštovan svugdje nego u samoj BiH. U samoj domovini jedan njegov intervju, koji je dao njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitungu (23.07.2008.) nakon hapšenja Radovana Karadžića naišao je na velike osude. Karahasan prvi put, u razgovoru za DW, progovara o svojim tada izrečenim stavovima.

DW: Gospodine Karahasan, još uvijek veću pažnju privlačite u inozemstvu, nego u samoj BiH. Čime to objašnjavate?

KARAHASAN: Mislim da zato postoje dva objašnjenja. Jedno objašnjenje je to da u nas vlada jaranska estetika. Pod jaranskom estetikom podrazumijevam da je mnogo važnije hvaliti svog jarana, nego nekoga koga ne poznajete, ko vam je nesimpatičan. Jer ako se želite baviti nekim ko vam nije jaran onda morate govoriti o njegovom djelu, a jarana hvalite i ako ga niste čitali. Jaran je uvijek dobar. Dakle jaranska estetika je uvjerenje, pokušaj da se umjetnost, kulturni pogon, privatizira, da se sebe svede na centar svijeta. To je jedno objašnjenje. Drugo objašnjenje je da se, naravno, uvijek najteže prolazi kod svoje kuće. Sarajevo je grad koji je uvijek bio ekstremno nepovjerljiv, sklon skepsi i ruganju. Ja to, kao osobinu Sarajeva, jako volim. Znate, navijači NK Sarajevo su Asima Ferhatovića Haseta, jednog velikog igrača koji je igrao za taj klub, odmilja zvali Slino.Voljeli su ga zaista, ali su ga zvali Slino. Jer ako ga nazovu pogrdnim imenom sačuvali su ga za sebe kao čovjeka. Nemojte praviti idole! Sarajevo je grad koji ne trpi idole. I to se meni jako sviđa. Osim toga meni je mnogo više stalo da u Sarajevu kotiram kao profesor, kao čovjek koji voli zaigrati lopte, kao komšija, nego kao neka književna osobina. To su dva objašnjenja kojima ja objašnjavam ovaj fenomen koji je tačan i koji ste dobro dijagnosticirali. Mene svugdje izvan Bosne mnogo više i čitaju i poštuju nego u samoj Bosni.

Der Literarische Salon International
Karahasan je nedavno boravio na književnoj večeri u Kelnu koja je bila posvećena njegovom djeluFoto: DW

DW: Kako Vaša publika percipira današnju BiH? Kakav je Vaš dojam o tome na koji način Europljani doživljavaju danas BiH?

KARAHASAN: Meni se čini da još uvijek u Evropi ima i ljubavi i interesa za Bosnu i želje da se ta lijepa, komplicirana zemlja razumije. Ima čak iskrenog nastojanja u tom smislu. Ja se trudim da slika Bosne, koju ja nudim, bude koliko-toliko objektivna. Zaista ne pokušavam prodavati idilične slike. Pokušavam govoriti objektivno i iskreno i o nedostacima i o prednostima Bosne. Čini mi se da se pomalo formira jedna ipak ozbiljnija slika nego što je bila u ratu. Kod mene je bila strašno duboka želju da sliku Bosne oslobodim od rata, da nas počnu percipirati kao nešto više od pukih ratnih žrtava. I čini mi se da se ta slika, realnija, postepeno probija, da nas sve manje vide kao žrtve rata, a sve više kao ljude s ozbiljnom kulturom.

Nema šansi da ovakva EU prihvati Bosnu

DW: Vjerujete da EU nikada neće prihvatiti BiH. Čime obrazlažete taj stav? Je li ta tvrdnja zasnovana na Vašem stavu da je Europa društvo straha?

KARAHASAN: Da, upravo u tome.

DW: Čega ju je strah?

KARAHASAN: Svega. Znate upravo se i radi o tome da čovjek kojeg je preplavio strah gubi sebe.

DW: Je li Europa danas najviše uplašena islamom?

KARAHASAN: Nije. Europa je danas najviše uplašena od same sebe. To govorim najozbiljnije. Jer strah od islama je uvelike vještački proizveden. I svi u Evropi onog momenta kad se zamisle ozbiljno shvate da jedna osrednja vojska, recimo vojska Velike Britanije, može okupirati i razvaliti svaku muslimansku zemlju. Islamski svijet nema jednu jedinu moćnu armiju. Nema jednu jedinu veliku državu. Dakle, strah od islama je potpuno izmišljen, potpuno vještački. Ali problem sa strahom i jest u tome što on nije racionalan, njemu ne trebaju razlozi...

Lesung DAAD
Publika u Europi polako počinje ozbiljnije percipirati BosnuFoto: DW

DW: Ipak, ima li BiH šansi da jednog dana postane članica EU?

KARAHASAN: Kažem vam, ova EU bježi, kao đavo od tamjana, od ostvarenja ideala u koje se sama zaklinje. BiH je društvo koje dovodi u pitanje sami princip nacionalne države. EU, koja se službeno želi konstituirati kao društvo jer se odriče nacionalne države, ustvari robuje devetnaestostoljetnom idealu nacionalne države. Drugo, BiH je država koja je moguća kao društvo i kao kultura, kao tvorevina kulture. EU se konstituira kao ambijent financijskog totalitarizma. EU odriče Evropu njene vlastite kulture. Tako da nema šansi da ovakva nereformirana EU prihvati Bosnu.

DW: Hoćete reći da bi BiH mogla biti pozitivan primjer za EU. No, može li BiH ovakva kakave jest trenutno biti pozitivan primjer bilo kome?

KARAHASAN: BiH bi itekako mogla biti ne samo sjajan doprinos EU, nego zaista svojevrstan model društva prema kojem bi se EU mogla i morala kretati. To tvrdim. No, BiH, ovakva kakava je, ne može biti primjer ni zašta. Jer da bi se BiH ozbiljno uzelo mora se ukinuti besmisleni, apsurdni, glupi vic pijanog demokrate koji se zove dejtonski Ustav. Znate taj Ustav je jedna rasistička svinjarija koja može uništiti svako društvo a kamoli malo, osjetljivo, fino društvo kao što je bosansko. Međutim, dejtonski Ustav je i nametnut zato da se ne bi BiH uzimalo ozbiljno.

"Karadžić nije monstrum!"

DW: Prije dvije godine ste izazvali veliku ljutnju u javnosti nakon što su neki mediji prenijeli Vaš intervju iz Frankfurtet Allgemeine Zeitunga koji ste dali neposredno nakon hapšenja Radovana Karadžića. U tom intervju ste rekli da je Radovan Karadžić žrtva istorije. Je li Radovan Karadžić zaista žrtva istorije?

KARAHASAN: Naravno da jeste. Jer najstrašnija i najveća opasnost koja nam prijeti jest da Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gojka Šuška, Slobodana Miloševića, Franju Tuđmana, Slobodana Praljka, itd. demoniziramo i pretvorimo u monstrume. Niko od njih nije monstrum. Svi su oni živjeli u historiji. Svi mi dok živimo u historiji jesmo i proizvod historije, dakle žrtve. To što je Radovan Karadžić postao žrtva svoje ambicije da historiju i pravi je njegov problem. Ali on je, naravno, i žrtva historije. Da nije bilo historije ovakve kakva se nama dogodila on ne bi postao zločinac. Proveo bi normalan ljudski život u svom komšiluku.

Der Literarische Salon International
Karahasan je u razgovoru za DW prvi put odgovorio na kritike upućene na njegov računFoto: DW

Drugo, što je meni prigovoreno je to što sam ja rekao da je on čovjek. On jest čovjek. I moj problem i jeste u tome što je on čovjek kao i ja i vi. On je moj brat-čovjek. On govori nešto i o meni. To što se svaka budala, poluobrazovana, veoma rado proglasi nepogrešivim uzorom, melekom, mene ne obavezuje. Moj problem jest u tome što ja znam da Radovan Karadžić govori i o meni. Ako ništa drugo govori da sam gluho bilo mogao postati nešto takvo.

Treće što mi je prigovarano jest da odbijam bilo koga uzimati slobodno od etičkih kriterija. Radi se o tome da onog momenta kad smo etička mjerila uskratili Radovanu Karadžiću mi smo ostali bez njih. Dok živimo kao ljudi mi smo etička bića, dok smo etička bića moramo druge ljude vidjeti kao takve, kao ljude. U krajnjoj liniji, znate, to je bio nesporazum između pisca i ljudi koji rado sude. Ja sam pisac. Moj posao je da razumijem, a ne da sudim. Uspaljena rulja koja se na mene obrušila hoće da sudi. Njih ne zanima razumijevanje jer oni vjeruju da posjeduju istinu.

Der Literarische Salon International
Karahasan smatra da EU nikada neće prihvatiti BiHFoto: DW

DW: Je li to razlog zbog kojeg se uopće nakon tog intervjua i svih kritika niste htjeli oglasiti po ovom pitanju?

KARAHASAN: Tačno. Jer ako ne želite sa mnom razgovarati nego mi samo suditi, tu nema razgovora. Kadgod sam počinjao rad sa novom generacijom studenata držao sam jedan te isti govor. Moje dame i gospodo, kod mene na nastavi je sve dozvoljeno. Samo jedno je strogo zabranjeno: slagati se sa mnom. Sa mnom raspravljajte, polemizirajte, razgovarajte....

Razgovor vodila: Zorica Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić