Katastrofa apokaliptičnih razmjera

Njemački list „Die Freie Presse“ piše:

„Japan se nalazi pred tri gotovo nemoguća zadatka: tri katastrofe označene kao istorijske, koje bi trebalo gotovo istovremeno prevladati. Sjeveroistočni, priobalni dio zemlje su najprije opustošili razorni potres i cunami, a potom je došlo i do kvarova i eksplozija u nuklearnim elektranama sa još uvijek nesagledivim posljedicama. Toj zemlji će najvjerovatnije biti potrebne godine, ako ne i decenije, kako bi obnovila poneke čak i u cjelosti razorene gradove. Isto toliko vremena će biti potrebno i ljudima da savladaju time nastale traume. To su katastrofe koje do sada nisu zabilježene. Japan u svemu tome može da računa na solidarnost cjelokupne međunarodne zajednice“, piše njemački list „Die Freie Presse“.

Najteža katastrofa u Japanu od 1945. godine

Mnoge novine tim povodom podsjećaju na katastrofu u Černobilu do koje je došlo 26. aprila 1986. godine.

Ugledni list „Süddeutsche Zeitung“ podsjeća da se nijedna zemlja do sada, kao Japan, nije toliko zalagala za nuklearno razoružanje u svijetu. „Međutim – list isto tako podsjeća – da niko nije toliko ulagao u nuklearnu energiju kao Japan. Nijedna druga vlada, kao ona u Tokiju, nije tako agresivno pokušavala da proda svoju atomsku tehniku. Čak se za nuklearnu snagu govorilo da je ona dobra za prirodu, dakle da je „zelena energija“, jer ne proizvodi ugljendioksid – CO2. Na njene eventualne opasnosti se u Japanu reagiralo sa ogorčenjem: Nuklearne elektrane su sigurne i, dosta. Većina Japanaca je to akceptirala. Nepopularna vlada premijera Naoto Kana se još prije ove katastrofe našla pred kolapsom. Djelovala je zbunjeno, dezorjentirano i nejedistveno. A ta vlada sada mora zemlju da vodi kroz možda najtežu katastrofu još od 1945. godine. Može li ona to, pita se list i podsjeća – da je nuklearno zračenje, do kojeg je došlo nakon požara i katastrofe u Černobilu, "ubrzalo pad jednog već tada gotovog, zamrlog političkog sistema u bivšem Sovjetskom savezu.“

Tako se ne stiče povjerenje, već sije nepovjerenje

Neki njemački listovi s tim u vezi ukazuju na debatu koja se razvila u Njemačkoj u odnosu na dalju upotrebu atomske energije.

Novine „Lüneburger Landeszeitung“ pišu: „Sada njemačka kancelarka Angela Merkel najavljuje ispitivanje sigurnosnih standarda u svih 17 nukleranih elektrana koliko ih ima u Njemačkoj. No, s tim u vezi se postavlja pitanje: pa zašto bi sada trebalo ispitati nuklearne elektrane kada su one prije toga označene kao najsigurnije u svijetu, a njihov vijek rada - bez bilo kakve sumnje - produžen na rekordno dug period. Time što najavljuje njemačka kancelarka se ne stiče povjerenje, već sije nepovjerenje“, piše njemački list „Lüneburger Landeszeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić