Kišna glista u tanjiru njemačkog predsjednika

"Pažnja američke spoljne politike posljednjih godina zaista nije bila usmjerena na zapadni Balkan", piše danas Noje ciriher cajtung (Neue Zuericher Zeitung). U tekstu pod naslovom “Bliske veze Hilari Klinton sa Balkanom”, piše da za američku državnu sekretarku, Blakan još uvijek predstavlja otvoreno gradilište, ali ne i nepoznat teren. Jer, u vrijeme predsjedničkog mandata njenog bračnog druga Bila Klintona dogodio se i tragičan raspad Jugoslavije, što je Klintona obuzimalo kao malo koja druga spoljno politička tema.

Mržnja popustila, ali nacionalizam još postoji

Američki komentatori smatraju, piše list, da je u pitanju porodični izazov i pokušaj da se postavi temelj stabilizaciji regiona, za koji se posebno zalagala supruga tadašnjeg predsjednika. Hilari Klinton je izjavila u Sarajevu da ni nakon 15 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nema ni najave da će mnogi nerješeni zadaci dobiti svoj epilog. I posljednji izbori potvrđuju da su se još više učvrstili etnički rovovi. Mržnja je doduše popustila, ali nacionalizam još postoji, istakla je Klintonova u Sarajevu, piše Noje ciriher cajtung. Ona je iskoristila priliku i da podsjeti na potrebnu reformu ustava koju podržavaju i EU i SAD. Jer, jedna takva reforma je neophodna, objasnila je Klintonova, kako bi povezala etničke jedinice i napravila jednu funkcionalnu državu. Ali, uticajni političar iz Republike Srpske Milorad Dodik ne želi ništa da zna o promjeni ustava i jednoj efikasnijoj centralnoj vladi, piše list.

Na drugoj stanici njenog putovanja po Balkanu, u Srbiji, Hilari Klinton nije mogla da računa samo sa simpatijama. Jer, sa imenom Klinton prva asocijacija je NATO bombardovanje 1999. godine kojim su srbijanske snage bile prinuđene na povlačenje s Kosova. A s druge strane i američka nedvosmislena podrška nezavisnosti Kosova. Ipak, nakon nekoliko godina nesporazuma izgleda da je u pitanju izgradnja partnerstva, istakli su na konferenciji za novinare i Hilari Klinton i predjsednik Srbije Boris Tadić. Američka državna sekretarka nije pohvalila samo napore Srbije na putu ka EU, već i u septembru potpisanu deklaraciju koja otvara dijalog Beograda i Prištine kako bi se riješili svakodnevni problemi. Ako pregovori pak ne započnu ovog mjeseca, ovog puta neće biti krivica na srpskoj strani. Jer, nakon ostavke predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua, mogući su i novi izbori, a malo je moguć dijalog sa Srbijom dok je nejasan odnos snaga političkih partija na Kosovu, piše Noje ciriher cajtung.

Huligani jednako poštuju Ratka Mladića i svetog Savu

List Noje ciriher cajtung pod naslovom "Beogradski zli dječaci" piše da su ekscesi u Đenovi tokom kvalifikacione utakmice za Evropsko prvenstvo između Italije i Srbije posljednji u nizu nasilnih nemira srbijanskih huligana. Posljednjeg vikenda su se u Beogradu sukobili sa policijom koja je pokušavala da osigura šetnju homoseksualaca. Izgrednici su napali i centrale partija demokrata i socijalista, partija koje čine vladu Srbije. A samo nekoliko dana prije toga nakon utakmice Srbija - Letonija divljali su centrom grada. U martu 2004. godine nakon nemira Albanaca na Kosovu, kao reakcija uslijedilo je paljenje džamije u centru Beograda. Komentator lista Noje ciriher cajtung se vraća u 90-e i govori da su upravo paramilitarne snage Željka Ražnatovića Arkana, koje su počinile teške ratne zločine, regrutovale upravo neke od pristalica fudbalskog kluba Crvena zvezda. Nasilje koje je izbilo na stadionu na Maksimiru u Zagrebu u predvečerje raspada Jugoslavije 13. maja 1990. godine između navijača Dinama i beogradske Crvene zvezde, za huligane obiju strana označilo je početak rata, još prije nego su se čuli prvi pucnji.

"Iza nasilja proteklog vikenda u Beogradu, stoje ultranacionalističke grupe koje se bore protiv približavanja Beograda EU, a jednako poštuju svetog Savu kao i ratnog zločinca Ratka Mladića", stoji u komentaru švajcarskog dnevnika

Nasilja na fudbalskim stadionima ima svuda, ali u Srbiji, međutim, kao i 90-ih huligane i danas često instrumentalizuju u različite političke svrhe. Oni su najčešće bez posla, dolaze iz provincije i nemaju šta da izgube. Beograd može ovoj pojavi da stane u kraj, samo ako izbaci iz igre ljude koji stoje iza huligana i njihove finansijere, piše list.

"U Kremlju služe teletinu s kišnim glistama"

Njemački predsjednik Kristijan Vulf je u posjeti Rusiji. Tom prilikom je već bio na više banketa i svečanih ručkova ili večera, a najzanimljiviji je banket u Tveru na sjeverozapadu Rusije. U tanjiru za salatu njemačkog predsjednika našla se, naime, i jedna kišna glista, koju ne predviđa recept – bila je živa. O tome danas piše Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung).

List piše ne samo o činjenici da tako nešto može da se desi za vrijeme posjete državnika najvišeg ranga, već i o zanimljivom ponašanju tverskog guvernera Dmitrija Selenjina. On je prvi ugledao pomenutu glistu. I, šta je uradio? – Odložio je svoju viljušku i nož, izvadio foto-aparat i slikao glistu a zatim je postavio na Tviter, uz prateći tekst koji je glasio: „U Kremlju se uz teletinu i salatu služe i žive gliste kao prilog". Savjetnik predsjednika Medvedeva za međunarodna pitanja, Sergej Prihodko, nazvao je Dmitrija Selenjina neodgovornim i glupim, i rekao da žali zbog toga što glupost u propisima nije navedena kao razlog zbog koga bi mogao da se smijeni jedan provincijski guverner. A jedan predsjednikov portparol je najavio službenu istragu o pojavi gliste u tanjiru njemačkog predsjednika. Jutros je guverner Selenjin još bio na funkciji.

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednik: Mehmed Smajić