Kina na meti američkih vojnih stratega

SAD iz godine u godinu ogromne svote novca utroše na svoj vojni proračun, ali sada bi, obzirom na prazne kase, tome trebao doći kraj. U budžetu za vojne izdatke bi ove godine trebalo biti oko 516 milijardi eura, što je manje nego u prošloj godini ali još uvijek mnogo više nego što iznosi cjelokupni godišnji budžet Savezne Republike Njemačke, od oko 306 milijardi eura. U narednih nekoliko godina bi se i američki budžet za vojne izdatke trebao znatno smanjiti, za čak 350 milijardi eura. "Vrijeme kompliciranih vojnih intervencija je prošlo", izjavio je američki predsjednik Barack Obama prošle sedmice. Pored toga, američka armija će se u budućnosti više koncentrirati na azijsko-pacifički prostor obzirom na "rastući ekonomsko-sigurnosni i politički značaj", izjavio je američki ministar odbrane Leon Panetta.

"SAD neće biti slabije"

Skupi ratovi u Iraku i Afganistanu Washington su doveli na rub finansijskih mogućnosti. Ipak, obznanjeni planovi štednje nisu znak slabljenja američke liderske pozicije. To bar vjeruje Oliver Thraenert, ekspert za sigurnost berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP): "SAD će i dalje pomagati svojim prijateljima i saveznicima," uvjeren je Thraenert. Činjenica je, međutim, da se sigurnosno-politička situacija od kraja Hladnog rata dramatično promijenila, navodi ovaj ekspert: "Zemlje koje su sada u centru pažnje, su zemlje azijsko-pacifičkog regiona."

Razvoj političke situacije u Sjevernoj Koreji je nakon promjene vlasti teško procijeniti. Skoro još više brige SAD imaju zbog sjevernokorejskog sjevernog susjeda Kine. Iako to u Washingtonu niko otvoreno ne želi izgovoriti, nova američka strategija je usmjerena prije svega na Kinu. Peking je u proteklim godinama posebno dobro opremio svoju mornaricu.

Kina u međuvremenu posjeduje modernu podmorničku flotu, proizvodi sopstvene nosače aviona, bombardere koji su nevidljivi za radare i navodno je razvila precizne rakete dometa od 1.700 kilometara. Mnoge od tih raketa stacionirane su u teritorijalnim vodama prema Tajvanu.

Regionalna žarišta

Tajvan je, istina, najbliži saveznik SAD u regionu, ali ga Kina još uvijek smatra odmetničkom provincijom. Moguće je, kako smatra vojni ekspert Thraenert, da Kina ubuduće Amerikancima oduzme mogućnost da sa svojim nasačima aviona uplovljavaju u teritorijalne vode prema Tajvanu. Tajvan međutim nije jedino žarište u istočnoj Aziji. Između Kine i Japana već godinama tinja sukob oko nalazišta nafte i plina u Istočnokineskom moru. Nešto južnije, Kina se sa više susjednih država spori oko male ali strateške važne grupe otoka Spratleys u Južnokineskom moru.

SAD u regionu imaju 75.000 stacioniranih vojnika. Pored toga, ova zemlja je u proteklim godinama svoje važne strateške partne redovno snabdijevala oružjem u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Ipak, ni Washington ni Peking nemaju interesa da dođe do vojne eskalacije u istočnoj Aziji. Ove dvije zemlje su ekonomski veoma ovisne jedna o drugoj. Kina u SAD ima ogromne devizne rezerve, a pored toga Peking je ovisan i od prodaje svojih proizvoda na američkom tržištu. Kina je međutim svjesna svoje ekonomske snage , kaže ekspert Thaenert i dodaje: "Što se dvije zemlje više budu koncentrirale na ekonomski natječaj, situacija će se više razvijati u korist Kine."

Autori: Thomas Latschan (mit dpa, rtr) / Belma Fazlagić-Šestić
Odgovorna urednica: Marina Martinović