Kina povećava vojni budžet

SAD povećavaju vojni budžet pozivajući se na antiterorističku kampanju i stanje u Iraku i ostaju čvrsto pri anti-raketnom odbrambenom sistemu. Rusija se tome protivi, kao što je istaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji o sigurnosti u Minhenu. Sada je i Kina iznijela plan o povećanju izdataka za vojsku.

U 2007 Narodna republika želi izdvojiti 18 procenata više novca za vojsku nego prošle godine. Ovo je objavio glasnogovornik Nacionalnog kongresa Jiang Enzhu, naglasivši kako je Kina obavezna na mirni razvoj i slijedi „ defanzivan“ kurs. lično je vlada objavljivala svake godine, kada je predstavljala budžet za odbranu. U proteklih 15 godina Kina je godišnje povećavala izdvajanja u dvocifrenom obimu. Tako je i za tekuću godinu. Izdaci za vojsku rastu brže nego ukupni budžet. Oko 34,3 milijarde eura će biti izdvojeno u 2007, što je za 5 milijardi više nego prošle godine. Prema agencijskim izvještajima novac će biti upotrijebljen za modernizaciju tenkova, raketa i kasarni. Osim toga bi trebale porasti i plaće zaposlenih u Narodnooslobodilačkoj armiji Kine, koja je sa 2,3 miliona vojnika najveća na svijetu.

Eksperti sumnjaju da su službeni navodi daleko ispod stvarno planiranih izdataka. SAD procjenjuju da Kina dva-do tri puta više izdvaja za vojsku nego što se zvanično najavljuje. Medjunarodni institut za strateške studije (ISS) u Londonu čak smatra da je stvarni vojni budžet Kine za 70 procenata veći od saopštenog. Po tome bi Kina bila odmah iza SAD-a po izdacima za vojsku.

Ranije je vlada u Pekingu oštro odbacila američke i britanske navode, uz kritiku da su “ izraz razmišljanja iz doba hladnog rata”. Osim toga, kako je rečeno, kineski vojni budžet se svjesno preuveličava, a iznosi svega 6 procenata američkog budžeta. Narodna republika ima pravo da modernizira svoj odbrambeni sistem, rečeno je u Pekingu. Pri tome se radi prije svega o pomorskim i zračnim snagama. U decembru je predsjednik Hu Jintao naglasio kako China mora bitri sposobna suvereno odgovoriti na svaku prijetnju. Za kinesku vladu prije svega opasnost predstavlja američka podrška Tajvanu, kojeg Kina smatra samo izdvojenom pokrajinom.

Hu je zatražio da njegova zemlja razvije vlastitu tehnologiju kako za civilne tako i vojne svrhe. U januaru je nakon 20 godina istraživačkog rada predstavljen prvi kineski borbeni avion, izradjen najvjerovatnije uz pomoć Izraela. Do sada je kinesko naoružanje zavisilo prije svega od ruske isporuke.