1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina spasitelj svjetske privrede?

20. juni 2009

Svjetskim ekonomskim forumom u Južnoj Koreji dominira finansijska kriza. Posebna pažnja usmjerena je na Kinu u koju su polažu velike nade. No, jesu li one opravdane?

https://p.dw.com/p/IUWC
Kineske devizne rezerve iznose dva biliona dolaraFoto: AP

Ekonomska kriza snažno se osjeća i u Kini. Izvoz u industrijske zemlje, prije svih u SAD, je opao. U delti rijeke Sikjang, u južnoj Kini, skoro sve fabrike su prazne. Sezonski radnici su usljed nedostatka posla počeli da se vraćaju u rodna sela. Ipak, izgleda da se još nije dogodila velika katastrofa. Kineska privreda je nalik avionu, koji se, i pored dvije oštećene turbine, i dalje drži iznad vode. Razlog: Kina ima dovoljno novca. Devizne rezerve iznose dva biliona dolara. Uz to je Kina još proteklog novembra izradila investicioni program za borbu protiv krize u vrijednosti od 500 milijardi eura.

China Hongkong Finanzkrise Börse Kure fallen
Interes Pekinga je prije svega stabilizirati stanje u vlastitoj zemljiFoto: AP

Stabilizacija kineske privrede je prioritet

No, i pored toga, profesor Eberhard Sandšnajder, iz njemačkog Društva za spoljnu politiku, upozorava da ne treba gajiti pretjerane nade: „Kina je do te mjere pogođena krizom, da interes za stabilizacijom sopstvene privrede ima apsolutni prioritet - i pored mogućih posljedica po političku stabilnost i mogućih socijalnih nemira. Kina ima pune ruke posla. Kineskoj vladi moglo bi da pomogne kada bi tržišta u SAD i Evropi profunkcionisala za njihove proizvode.“

Prema zvaničnim podacima, Kina je u posljednjem kvartalu zabilježila privredni rast od 6 odsto. Međutim, paketom pomoći za oporavak privrede nije obuhvaćena samo infrastruktura. Bilo je i pokušaja da se poveća potrošnja, prije svega u seoskim područjima, objašnjava publicista i dobar poznavalac prilika u Kini- Frank Ziren:„Postojali su popusti za seljake, prilikom kupovine automobila i televizora. Zbog toga se prodaja televizora u prvom kvartalu u odnosu na prošlu godinu udvostručila.“

Finanzkrise - Chinesisches stimulanzpaket
Paketom pomoći privredi nije obuhvaćena samo infrastrukturaFoto: AP

Sve veći utjecaj

Od povećane potrošnje profitirale su prije svih kineske firme. Potražnja za stranim proizvodima opada. Pa ipak je izvoz kineske robe u odnosu na 2008. opao za 17 odsto, ali je opao i uvoz i to za čitavih 43 odsto. Devizne rezerve i dalje rastu, i planski se raspoređuju, objašnjava Ziren.

„Naravno da Kinezi pokušavaju da dođu do sirovina, s obzirom da su jedina velika država koja nije u finansijskom problemu. U Africi i na Srednjem Istoku pokušavaju da izvuku korist kroz potpisivanjanje dugoročnih ugovora.“

Uticaj Kine u borbi protiv privredne krize je u međuvremenu porastao. Peking je, za planiranu kupovinu bondova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u visini od 50 milijardi dolara, izričito pohvalio šef MMF-a Dominik Štros-Kan. I Vašington je sa olakšanjem dočekao odluku zamjenika ministra spoljnih poslova He Jafeija da će Kina ostati vezana za dolar. Naime, statistički gledano, svaki Amerikanac je sa 4000 dolara zadužen kod Kineza. Ujedno, Kina radi na izradi azijatskog monetarnog fonda - nezavisnog od MMF-a.

Autori: M. von Hein/Z. Dragičević

Odg. urednik: Z. Ilić