1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Kinezi kradu njemačke ideje

7. septembar 2009

Do prije nekoliko godina, njemački poduzetnici su zagovarali premještanje proizvodnje u Kinu zbog jeftine radne snage i zagarantovanog profita. Sada su kineske firme počele kopirati ideje njemačkih poduzetnika.

https://p.dw.com/p/JTtA
Piraterija u Kini cvjetaFoto: AP

Zakoni o autorskim pravima, patentima i dozvolama postoje i u Kini, ali za sada bar, samo na papiru. Teško je, kažu, kontrolisati nepregledno kinesko tržište, pa krađa tuđih plodova rada cvjeta. Žrtva industrijske špijunaže bio je i Eginhard Vic (Eginhard Vietz), vlasnik njemačkog preduzeća za proizvodnju opreme za gasovode. Kada je Vietzove proizvode kopirao njegov kineski poslovni partner, Vietz se iz bezbjednosnih razloga tada, kaže, vratio u Njemačku. Bezbjednost mu, očito, nije bila zagarantovana ni na domaćem tržištu. Najbliži saradnik ga je napustio, a novi ugovor potpisao sa konkurencijom.

Poslovne tajne, više nisu bile tajne. O tome Veitz kaže: ”Pokrao me je, jer je imao pristup dokumentaciji. Iz firme je ukrao planove za izgradnju, ukrao je i kartoteku sa podacima naših kupaca. Sada su na tržište izbacili naše proizvode, i to čak u istim onim bojama, plavoj i žutoj, koje čine zaštitini znak naše kuće. Sve je potpuno isto, jedino što na prizvodima ne stoji naše ime Vietz.”

Veća krađa zbog krize

Verkauf von gefälschter Markenware in China
Prodaja kopiranih proizvoda, poznatih proizvođača je uobičajena slika na ulicama PekingaFoto: picture-alliance/dpa

Usljed finansijske i privredne krize, poduzetnici štede gdje i kako stignu. Mnogi štede čak i na osnovnom receptu za poslovni uspjeh, na istraživanju i na razvoju. Informacije od konkurenata postaju im tako jeftinija poslovna varijanta. Berthold Štopelkamp (Stoppelkamp) iz Agencije za bezbjednost privrede objašnjava: ”Srednja preduzeća su još više pomjerena u fokus, jer su upravo ta srednja preduzeća iz Njemačke postala svjetski lideri u oblasti tehnologije i domenu zaštite životne sredine. Njihovi podaci, projekti i strategije su na sivom tržištu vrlo tražena roba.”

Kupci, dakle, čekaju, ali i potencijalnih prodavača, čini se, ne manjka. Kako se u Njemačkoj sve više bliži talas masovnih otkaza, sve je više onih radnika koji spas traže kod konkurencije. Piraterija proizvoda je samo jedna strana medalje, a druga je, možda čak, i pogubnija. U vremenima koja postaju sve popularnija po znatnom padu prodaje, firme više ni ne kriju otvoreni lov na informacije kada bi i koje tržište trebalo da bude osvojeno sa kojim novim proizvodima. Zbog industrijske špijunaže, samo Njemačka godišnje izgubi najmanje 20 milijardi evra.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić