Ko bi mogao popuniti rusku prazninu u isporuci gasa?

Rusija nikada nije koristila plin ili naftu kao političko oružje za ucjenu drugih zemalja ili za ostvarivanje svojih interesa, kažu predstavnici energetskih koncerna i političari zemalja prijateljski nastrojenih prema Moskvi. U sporu oko Ukrajine, međutim, stiče se dojam da je šef Kremlja Vladimir Putin ovu strategiju svojih prethodnika bacio u vodu.

Najveće zapadnoevropsko skladište gasa ruskog koncerna Gazprom, povezanog s ruskom vladom, koje se nalazi u Rehdenu u Donjoj Saksoniji, praktično je prazno. Popunjeno je samo šest posto kapaciteta. Ostala skladišta popunjena su samo 13 posto – to je istorijski najniži nivo gasa u evropskim spremnicima gasa usred zime.

- pročitajte i ovo:  Nijemci ignorišu moskovske igre sa cijenom gasa

Njemačka ovisi o ruskom plinu

Nijemci se još ne moraju smrzavati, opskrba električnom energijom nije ograničena - jer su skladišta plina koji isporučuju firme iz Norveške i Nizozemske i dalje popunjena gotovo do pola. No, ako bi Rusija, u slučaju eskalacije ukrajinskog sukoba, potpuno zatvorila dovod gasa, onda bi se Evropa a posebno Njemačka, suočile s ozbiljnim problemom. Rusija je s udjelom od 55 posto daleko najveći isporučilac plina u Njemačkoj, a slijede Norveška (30 posto) i Nizozemska (13 posto). To podcrtava njemačku ovisnost o ruskom plinu.

Ko bi mogao popuniti prazninu u hitnom slučaju? Norveška je već odbila. Iako ne može govoriti u ime energetskih kompanija, norveški premijer Jonas Gahr Støre je tokom nedavne posjete Njemačkoj industrijskoj i trgovačkoj komori (DIHK) u Berlinu, izjavio: „ Koliko ja znam, proizvodnja se trenutno odvija punim kapacitetom. Ako ne bude isporuka iz Rusije, mi ne možemo popuniti prazninu".

- pročitajte i ovo:   Putin nastavlja svoj "hibridni rat" plinom

SAD bi mogle isporučiti više gasa, ali...

Sada su sve oči uprte u Ameriku, jednog od najvećih svjetskih proizvođača zemnog gasa. Očito, američki predsjednik Joe Biden želi zaštititi Evropu od mogućih uskih grla u snabdijevanju. Prema pisanju agencije Reuters, američka vlada je s njemačkim i evropskim energetskim kompanijama dogovorila planove isporuke plina Evropi u hitnim slučajevima.

Predstavnici američkog State Departmenta razgovarali su s kompanijama o mogućnosti većeg obima isporuka. Ovu vijest prenose i drugi mediji pozivajući se na informacije insajdera iz krugova industrije i vlade. Razgovaralo se o odgađanju radova na održavanju kako bi proizvodnja gasa ostala na visokom nivou. Međutim, kontaktirane energetske kompanije objasnile su da bi gubitak velikih količina gasa iz Rusije bilo teško nadomjestiti, pozivajući se na oskudno snabdijevanje gasom širom svijeta. Nije poznato kojim su se kompanijama obratili predstavnici State Departmenta. Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost odbio je komentirati te razgovore. Međutim, potvrdio je da je u toku planiranje i priprema za moguće vanredno stanje.

SAD je od decembra najveći svjetski izvoznik LNG-a (ukapljenog plina), prestigavši ​​Katar. Prema navodima agencije Bloomberg, prošle je godine Sjedinjene Američke Države napustilo više od hiljadu teretnih brodova, koji su prevozili tečni prirodni gas. Polovina je otišla u Aziju, trećina u Evropu. Ipak, postoji skepsa u pogledu toga može li SAD u potpunosti nadoknaditi gubitak gasa koji dolazi iz Rusije.

-  pročitajte i ovo:  Što stoji iza rekordnih cijena plina?

Američke isporuke vjerovatno nisu dovoljne

Leonhard Birnbaum, šef energetskog diva e.on je u intervjuu za "Handelsblatt" rekao da "SAD ne mogu kompenzirati prirodni gas iz Rusije svojim tečnim gasom LNG". U međuvremenu, Evropska komisija pokušava smiriti situaciju: Sistem za snabdijevanje EU gasom može se nositi s velikom potražnjom i prekidima snabdijevanja u većini dijelova Evrope, rekao je glasnogovornik  EK. Međutim, morao je priznati da bi Evropi moglo zatrebati "više uvoza" gasa. Njemački ministar privrede Robert Habeck smatra da je moguće dodatno povećati novostvorene kapacitete EU za proizvodnju tečnog gasa. Kapaciteti u Nizozemskoj, Poljskoj i Italiji trenutno su iskorišteni samo 30 posto. "Kada bi se  povećali na 100 posto, bilo bi moguće zadovoljiti ​​veliki dio potreba putem uvoza tečnog gasa iż EU", rekao je za "Spiegel" ovaj političar Zelenih. Ali, pitanje cijene još nije uzeto u obzir. Energetska stručnjakinja Claudia Wellenreuther s hamburškog Instituta za međunarodnu ekonomiju (HWWI) ne vjeruje da će to uopće biti potrebno. Unatoč napetoj situaciji, ne predviđa probleme u opskrbi prirodnim plinom. "Ne samo da Njemačka ovisi o ruskom gasu, već i Rusija ovisi o prihodima, dobijenih prodajom gasa", rekla je ona za njemačku novinsku agenciju dpa. Slično na to gleda i direktorica Instituta za istočnu Evropu Zois Gwendolyn Sasse. Prema mišljenju ove stručnjakinje, Rusija bi zaustavljanjem isporuka plina presjekla granu na kojoj sjedi, jer je Moskvi hitno potreban novac od prodaje gasa.

- pročitajte i ovo:   Nema bratske cijene: Kako Putin „ucjenjuje“ Moldaviju gasom

Nekoliko gasovoda opskrbljuje Evropu

Do sada su zalihe gasa isporučivane prema narudžbi. Budući da se Njemačkoj isporučuje više od polovine potrebnog zemnog gasa iz Rusije, "sigurno je da postoji ovisnost", kaže Claudia Wellenreuther. No, također se može primijetiti da se već sada više gasa isporučuje iz SAD-a. Poteškoća je u transportu i kapacitetima. "Postavlja se i pitanje može li SAD zaista pokriti veliku potražnju u kratkom roku", dodaje Claudia Wellenreuther.

Dugoročno, njemački ministar privrede planira ojačati kontrolu nad rezervama gasa u zemlji: zima je pokazala da je Njemačka sa smanjenim zalihama podložnija fluktuacijama cijena i geopolitičkim napetostima. "Zato se moramo bolje pripremiti za sljedeću zimu kako bi skladišta bila dobro papunjena", rekao je Robert Habeck. "Ja to vidim kao politički zadatak."

Najveći svjetski proizvođač prirodnog gasa Gazprom, isporučuje gas u Evropu preko nekoliko ruta. Pipeline Yamal-Evropa vodi od poluostrva Yamal u Sibiru preko Rusije, Bjelorusije i Poljske do Njemačke. Dovršen je 1999. godine, a u funkciji je od sredine 2000-ih. S kapacitetom od 33 milijarde kubiknih metara godišnje ovim se gasovodom samo mali dio gasa iz Rusije prebacuje u Evropu. Najveći dio isporuka odvija se preko Ukrajine gasovodom Sjeverni tok 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora.

tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.