Ko je Amy Coney Barrett?

Ona je duboko religiozna protivnica abortusa – i uskoro bi mogla da postane sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, suda koji usmjerava pravosuđe u toj zemlji. U pitanju je Amy Coney Barret koju je američki predsjednik Donald Trump u subotu nominovao da zamijeni nedavno preminulu liberalnu sudiju Ruth Bader Ginsburg. 

Dok se liberalni dio SAD oprostio od Ginsburg kao od feminističke ikone, Barret je lice konzervativne Amerike. Njena nominacija će dodatno rasplamsati sukob kultura u zemlji. Jer, Barret nije samo protiv prava žena da same odluče da li će iznijeti trudnoću, već i protiv obaveznog zdravstvenog osiguranja za sve i homoseksualnog braka. Zalaže se za pravo na posjedovanje oružja i tradicionalnu sliku porodice.

Kao profesorka prava na katoličkom Univerzitetu Notre Dame, na jednom predavanju je rekla da je karijera u pravosuđu samo „sredstvo do cilja", a da je cilj „izgradnja Carstva Božijeg". Njeni kritičari ne propuštaju da podsjete na ovu rečenicu.

Debatu je izazvala prije tri godine kada je, nominovana za sudiju Vrhovnog apelacionog suda, bila na saslušanju u Senatu. Jedna demokratska senatorka joj je prebacila da „dogma jako kuca u njoj", na šta je Barret odvratila: „Ako me pitate da li ozbiljno shvatam svoju katoličku vjeru: da, shvatam je ozbiljno. Iako želim da naglasim da moja religijska pripadnost ili moja vjera ne bi uticali na moje obaveze kao sudije."

Rečenica demokratske senatorke – u originalu „The dogma lives loudly within you" – postala je neuništiva reklama za Amy Coney Barret u konzervativnim krugovima. Rečenica je poput slogana štampana na majicama i šoljama za kafu.

Komšiluk i kolege je hvale

Barret živi ono u šta vjeruje. Sa porodicom živi u South Bendu, malom univerzitetskom mjestu u Indiani. Ima sedmoro djece od kojih su dvoje usvojeni i potiču sa Haitija. Jedan sin ima Downov sindrom.  Amy Coney Barret ga navodno svakog jutra na leđima iznosi niz stepenice porodične kuće.

Kažu da je privatno beskrajno ljubazna osoba. Iako ima dosta posla, volonterski pomaže u školi u koju joj idu djeca. Kolege je opisuju kao velikodušnu i gostoprimljivu. „Rijetko ko sa tim nivoom obrazovanja tako reaguje na obične ljude", rekla je za Guardian jedna socijalna radnica koja je poznaje.

Prema navodima medija, Barret u pripada karizmatskom pokretu „People of Praise" u okviru katoličke crkve. U pitanju je konzervativni pokret koji se zalaže za tradicionalne uloge u porodici. Doduše, kao žena od karijere, sama Barret se baš ne uklapa u tu sliku.

Rođena je 1972. u New Orleansu kao najstarije od sedmoro djece. Završila je osnovne studije engleske književnosti, a zatim je studirala pravo na renomiranom univerzitetu Notre Dame gdje je predavala do 2017. godine. Svojevremeno je radila za pokojnog konzervativnog sudiju Vrhovnog suda Antonina Scaliau od kojeg je navodno preuzela pravne pozicije – da Ustav valja tumačiti doslovno, kao u vrijeme nastanka.

Potez sa trajnim posljedicama

Trump se i ranije pohvalno izjašnjavao o Barret. Nominacijom se nada jačanju podrške u konzervativnoj bazi pred izbore početkom novembra. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, nadaju se da bi Barret kao žena mogla da dobije podršku i nekih demokratskih senatorki.

Barret je već treća osoba koju Trump šalje u Vrhovni sud nakon Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha.

Ako bude potvrđena, Barret će pojačati većinu koju konzervativne sudije imaju u Vrhovnom sudu u odnosu na liberale – bilo bi onda šest na prema tri. Još veoma mlada za tako visoku poziciju u pravosuđu, Barret bi mogla da utiče na pravnu praksu SAD decenijama. Jer, sudije se biraju na doživotni mandat.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android