Ko je Betovenova Eliza?

Od hardroka do džeza, preko kabarea do tona za mobilni telefon – ova melodija („Za Elizu“) je najpopularniji primjer popularizacije klasične muzike. Da je Betoven mogao da sakuplja tantijeme, samo bi mu Eliza obezbjedila status milijardera. Ovu melodiju poznaju čak i oni koji nemaju ama baš nikakve veze sa klasičnom muzikom. Međutim, skoro niko ne zna, a i malo je onih koji se pitaju ko je bila čuvena Betovenova Eliza. Klaus Martin Kopic vjeruje da zna odgovor, mada je do njega došao nehoticeo.

„Već godinama radim na ediciji „Betoven u očima njegovih savremenika“. Skupljam dnevnike, pisma, priče, sjećanja svih osoba koje su poznavale Betovena. U tom istraživanju bilo je nemoguće mimoići neke ženska imena. Jedno od njih je i Elizabet Rekel…“

Elizi na rastanaku

Elizabet je rođena 1793.godine i bila je mlađa sestra Jozefa Rikela koji je pod Betovenovom dirigentskom palicom pjevao u Fideliju. Bio je blizak saradnik čuvenog kompozitora, a njegova lijepa sestra, koju su intimno zvali Elize, bila je veoma draga Betovenu. Vesela djevojka bila je muzički obrazovana, svirala je klavir i bila pjevačica. Kopic smatra da je Betoven „Za Elizu“ poklonio mladoj pjevačici za rastanak kada je 1810. godine odlazila u Bamberg gdje je dobila prvi angažman. Inače su ovo dvoje umjetnika bili u vrlo bliskim odnosima, tako da Betoven melodiju nije posvetio gospođici Rekel nego Elizi.

„Interesantno je da je Eliza sama pričala o druženju sa Betovenom. Nije smatrala da bi to moglo da joj naškodi.“

Ko je tu koga htio da ženi?

Nevjerovatno da je identitet Elize toliko dugo ostao neotkriven. Nije jasno ni kako je Tereza Malfati postala njena rivalka.

Za taj nesporazum krivicu snose Ludvig Nol i Maks Unger. Prvi je otkrio note čuvene kompozicije 1865. godine, ali nije znao ko je Eliza. Maks Unger je melodiju nazvao “Za Terezu”, koja je 1810. godine bila Betovenova vjerenica. Nije jasno ni kako je Tereza došla do nota posvećenih Elizi. Klaus Martin Kopic na ovo pitanje pruža sasvim lični odgovor:

„Sad ću malo da izmišljam“, kaže Kopic. “Na primjer: Tereza Malfati je došla kod Betovena kući, i na klaviru vidjela note na kojima je bilo napisano “Za Elizu”. Tereza je Betovena pitala ko je Eliza i tražila da se izjasni, jer je nju htio da oženi. Onda je Tereza upitala Ko je Eliza. Zar nisi mene htio da ženiš?”

Autor: Anastassia Boutsko/ Željka Bašić-Savić

Odg. urednik: Svetozar Savić