Ko je odgovoran za krizu na tržištu žitarica?

345 miliona ljudi trenutno prijeti glad, podaci su Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija. Cijene žitarica, koje su eksplodirale od februara ove godine, vjerovatno će dovesti do daljeg rasta broja ugroženih. Zapadne zemlje kao glavni razlog za žitnu krizu vide ratnu strategiju Kremlja. Kremlj pak krivi zapadne sankcije za ovakav razvoj događaja. Osim toga, postoji mišljenje da bi se nedostatak isporuka žitarica iz Ukrajine lako mogao kompenzovati. Kritički pogled na argumente.

Tvrdnja: Rusija je odgovorna za globalnu krizu gladi

„Rusija je odgovorna zbog globalne krize gladi a krivac je Putinov rat", napisao je njemački kancelar Olaf Šolc na Tviteru početkom juna. Slične izjave dali su i drugi zapadni političari. Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da nema drugog razloga za rast cijena hrane širom svijeta osim ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka i ograničenja Moskve na sopstveni izvoz pšenice.

Ukrajina je treći po veličini svjetski izvoznik kukuruza i sedmi izvoznik pšenice, pa su svjetska tržišta reagovala na strahovite nestašice snabdijevanja još na početku rata: cijena kukuruza je porasla za skoro 20 odsto od sredine februara do početka marta, a pšenice čak 60 odsto. U međuvremenu su cijene ponovo pale, ali cijene pšenice su i dalje skoro 60 odsto iznad prošlogodišnjeg nivoa. Međutim, pogoršanje krize gladi nije izazvano ovom eksplozijom cijena, rekao je u intervjuu za Dojče vele (DW) Martin Frik, direktor kancelarije Svjetskog programa za hranu za Njemačku, Austriju i Lihtenštajn.

Broj ljudi kojima akutno prijeti glad drastično je porastao posljednjih godina - sa 150 miliona u 2019. na 279 miliona do kraja decembra 2021, a sada na 345 miliona. „Ovo je posljedica tri K, kako uvijek kažemo: konflikt, klima, kovid. A tu su još i troškovi", kaže Frik i naglašava da je rat u Ukrajini još više povećao troškove, ali su bili visoki i prije početka rata 24. februara. 

Zaključak: Kriza gladi ima različite uzroke – ratovi koji su u toku, klimatske promjene i pandemija korone. Rat u Ukrajini samo je dodatno pogoršao situaciju.

Tvrdnja: Nedostajuće isporuke žitarica iz Ukrajine mogu se nadoknaditi

„Na svijetu ima dovoljno hrane i niko nije primoran da se preda Putinu", citira BR24 (br.de) vojnog ekonomistu Markusa Kojpa iz Švajcarske tehničke visoke škole u Cirihu. Kao dokaz za svoju tezu, Kojp se, između ostalog, poziva na globalne zalihe hrane i udio ukrajinskog izvoza žitarica na svjetskom tržištu, koji čini oko 8,4 odsto svjetskog trgovinskog obima. To sugeriše: Gubitak ukrajinskog izvoza bi trebalo da se kompenzuje.

No, ono što se ne uzima u obzir jeste: „Najveći skladišnik žitarica na svijetu je Kina, ali ona praktično samo učestvuje u svjetskoj trgovini kao kupac", rekao je Frik u intervjuu za DW. Frik takođe ne prihvata argument da bi zemlje koje su do sada gotovo isključivo uvozile pšenicu iz Ukrajine i Rusije mogle jednostavno da pređu na druge dobavljače.

„Postoji teorijska mogućnost zamjene, ali to ne govori u prilog praktičnoj mogućnosti da se to može priuštiti", rekao je Frik, misleći na ogromno povećanje cijena na svjetskom tržištu. Značaj Ukrajine kao izvoznika žitarica, nije samo njen udio u globalnom trgovinskom obimu, već i geografski položaj. Ovo objašnjava značaj Ukrajine kao snabdjevača žitom, posebno za zemlje Bliskog istoka, sjeverne Afrike i podsaharske Afrike.

I još jedan važan aspekt se gubi kada pogledate gole brojke FAO: Rusija je sada najveći svjetski izvoznik pšenice sa tržišnim udjelom od skoro 20 procenata. „Naravno, i to igra ulogu, jer Rusija može da kontroliše svoj izvoz kako joj odgovara", rekao je Frik.

Zaključak: Gubitke zbog ukrajinskog izvoza žitarica nije tako lako nadoknaditi u pogođenim zemljama kao što sugerišu podaci o proizvodnji, trgovini i skladištenju. Pogotovo što visoki transportni troškovi za isporuke iz udaljenijih zemalja čine ionako povećane troškove kupovine još skupljim.

Tvrdnja: Rusija ne može da isporučuje žito zbog zapadnih sankcija

Ruska vlada je više puta izjavljivala da je spremna da da doprinese prevazilaženju prehrambene krize – pod uslovom da Zapad ukine sankcije Rusiji. Sankcije su uticale na osiguranje brodova, plaćanja, pristup ruskih brodova stranim lukama i stranih brodova ruskim lukama.

No, „poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, uključujući pšenicu i đubrivo" izuzeti su od izvoznih sankcija. EU je to izričito potvrdila u odluci od 21. jula – uoči Istanbulskog sporazuma o žitu. Konkretno, navodi se da su dozvoljene transakcije neophodne za kupovinu, uvoz i transport. Pored toga, ruski trgovački brodovi koji prevoze poljoprivredne i prehrambene proizvode mogu nastaviti da koriste luke u EU.

Direktor Svjetskog programa za hranu za Njemačku, Austriju i Lihtenštajn Frik kaže da Rusija u Africi čini sve da „opravda sopstveni argument da su zapadne sankcije krive" za probleme u isporuci životnih namirnica. „Očigledno se vodi geopolitička igra sa cijenama žitarica."

Zaključak: Sankcije Rusiji nisu izričito usmjerene na poljoprivredne proizvode, kao što je EU eksplicitno ponovo pojasnila prošle nedelje. No, nije bilo moguće razjasniti da li sankcije i dalje u praksi utiču na obradu plaćanja i premije osiguranja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu